Od tada je urađena kompletna obnova i rekonstrukcija nasipa na rijekama Bosni i Savi, pa je sa novim parapetnim zidom i proširenjem osnove nasipa povećana bezbjednost.

Načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević rekao je Srni da je, prema nekim podacima kojim raspolažu, uloženo 35 miliona KM, a najznačajnija pomoć je stigla je od Vlade Republike Srpske, Savjeta ministara, EU, Razvojnog programa UN.

"Obnovljena je kompletna infrastruktura obnovljena u gradu, a odbrambeni nasipi su u najvećem dijelu u gradskom području izgrađeni novi", rekao je Milićević.

Pomoć kroz institucije pružana je i putem Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, Crvenog krsta, Oružanih snaga BiH, raznih ambasada, nekih međunarodnih organizacija.

Stigla je pomoć sa Tajlanda, iz Poljske, Turske, a UNDP je od prvog momenta aktivnost usmjerio na pomoć stanovništvu i hitnom oporavku i prevazilaženju problema.

Milićević kaže da je ostalo ono što može uraditi jedino uz pomoć Vlade Republike Srpske, a odnosi se na dio nebranjenog područja na potezu mjesnih zajednica Crkvina, Pisari prema mjesnoj zajednici Šamac, a ta investicija, kako je rekao, prelazi milion i po maraka.

"Potrebna nam je podrška viših nivoa vlasti da bi to realizovali. Siguran sam da će `Vode Srpske` i resorno ministarstvo u narednom periodu uvrstiti ovaj projekat kao jedan od značajnijih kada je riječ o zaštiti od poplava", rekao je Milićević.

On je naglasio da su se poslije poplava okrenuli privrednom razvoju i samo u protekle četiri godine su imali više od 20 miliona KM privatnih investicija.

"Šamac je zahvaljujući svom geografskom položaju povoljan za ulaganje i moram reći da gledamo daleko u budućnost", naglasio je Milićević.

Vlada Republike Srpske je za obnovu Šamca poslije poplava najveći iznos dala kroz vaučere – 13,5 miliona KM, kroz pomoć poljoprivredi, privredi i nizom drugih projekata.

Vlasnik farme goveda Čedomir Borojević, jedan od većih proizvođača mlijeka u Srpskoj, u poplavama je pretrpio štetu od oko dva miliona KM, ali kaže da ne voli toga da se sjeća, jer mu je voda odnijela 340 grla, a imao je 441 grlo goveda.

"Šteta samo na farmi se mjeri vrijednošću od oko dva miliona maraka. Danas bi to bilo puno više, jer je došlo do poremećaja u vrijednostima, pa je jedan krava koja je nekada vrijedila 3.200 KM danas vrijedi 4.700 KM", ispričao je Srni Borojević.

On je podsjetio da je dubina vodenog stuba bila dva metra, da je voda došla u talasu od jednog metra za nekoliko sati, a da je za 20 sati bila dva metra i 10 cantimetara.

Prema njegovim riječima, poplavu je preživjelo 101 grlo, jedno je uginulo u fazi oporavka poslije 20 dana, pa je ostao sa stotinu grla.

"Rekao sam sebi da je farma od 100 grla i u našim i u evropskim normama dobra, da treba nastaviti, zadržati 25 do 30 radnika i pokušati da se oporavimo. Zahvaljujući, prije svega, trudu i angažmanu moje porodice, radnika došao sam u situaciju da vrlo brzo kupim još 65 steonih junica u Češkoj i u roku od dvije godine dostignem proizvodnju koja je bila neposredo prije poplave", rekao je Borojević.

On je dodao da danas ima uvećanu proizvodnju i da se može mjeriti sa onima u zapadnoj Evropi.

"Ta proizvodnja predstavlja negdje oko 9.500 litara po kravi u prosjeku na godišnjem nivou, čak se približava količini do 10.000 litara u laktaciji", rekao je Borojević.

On je dodao da se godišnja proizvodnja mlijeka kreće na 1,5 miliona litara, od toga da 1,3 miliona litara odlazi u mljekaru, 100.000 litara potroše u ishranu telad, a ostalo se baci, jer to nije za upotrebu.

"Nivo koji smo vratili poslije dvije godine od poplava i danas se održava i mogu reći da sam zadovoljan sa takvim rezultatom", istakao je Borojević.