“Od 1995. godine, u odnosu na prijeratni period povećan je broj oboljelih sigurno za 50 odsto, tako da mi svake godine bilježimo porast I taj broj oboljelih , trenutno imamo 40 ljudi oboljelih od karcinoma", kaže Željko Elez, doktor porodične medicine.

Kasarne u Kalinoviku za NATO bombardere bile su legitimni vojni ciljevi. Međutim, običaji rata često su prekršeni, pa su bombe gađale i civilne objekte.

Glavni vodovod u Kalinoviku nije bio vojni cilj, ali je bio NATO meta, ta meta mnogih je koštala života.

Tokom bombardovanja je poginulo nekoliko desetina ljudi. Od posljedica bombardovanja mnogo više ljudi umrlo je u godinama poslije rata. 

“Od svih tih ljudi iz tog perioda koji su bili na tim lokacijama, od čovjeka koji se bavio rekonstrukcijom tog rezervoara poslije bombardovanja, svi su pomrli od kancerogenih bolesti I sada nemate živog svjedoka da vam priča o tom vremenu", kaže Mileva Komlenović, načelnik opštine Kalinovik.

Biši službenik angažovan za vojnu analizu štete od bombardovanja, Milan Milidrag, i sam je nastradao zbog zračenja a iza sebe ima dvije operacije.

“Smatram da mi je to sve od rata I bombardovanja da sam obolio. Jedan je krater bio preko 75 metara dužine, od rakete samo, to je baš bilo više nego strašno kakvi su bili krateri od raketa samo" i dodaje da ga je služba koštala zdravlja.

U Kalinoviku postoji ideja da tuže NATO pred međunarodnim sudovima. Slično su uradili i pojedini italijanski vojnici, koji su na svojoj koži osjetili posljedice prljavih bombi. To već odavno zagovara predsjednik RS Milorad Dodik koji, baš zbog takvih posljedica ne želi da RS bude dio Sjevernoatlantskog saveza.