Sastali su se u Višegradu, odakle stiže poruka da će se udružiti kako bi se riješilo i pitanje plutajućeg otpada na dvije rijeke. 

"Stručni tim koji će činiti stručnjaci raznih profila šumari inženjeri, poljoprivredni stručnjaci koji će predložiti način rješavanja eliminisanja tih količina drvnog sortimenta upravo iz rijeke Tare koja pravi jedan ogroman problem", kaže Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi Republike Srpske.

Ministri iz Srbije i Crne Gore poručuju da su edukacija, ali i represija, moguća rješenja problema. Srbija će pomoći projekat. Smatraju da je konkretnije korake moguće predložiti kad bude utvrđen tačan sadržaj deponija. 

"Moramo da vidimo tačno odakle dolazi otpad, kako ćemo ga sakupljati i koje su to lokacije sa tim deponijama, kako bi ih mogli da razriješimo", kaže Goran Trivun, ministar zaštite životne sredine Srbije.

"Radna grupa iz CG i BiH se formira da evidentira drveće na Tari koje iz nekog razloga može da završi u rijeci", rekao je Pavle Radulović, ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore.

Da bi izbjegli ekološku katastrifu i da proizvodnja el. energije ne bi došla u pitanje, lokalna uprava i Hidroelektrana Višegrad trenutno su jedini koji brinu o problemu plutajućeg otpada.

"Vjerujem da će u skorije vrijeme doći do prvih koraka koji su danas dogovoreni, što nas jako raduje", kaže Mladen Đurević, načelnik opštine Višegrad.

"Drago mi je da su i resorni ministri i moje kolege direktori Hidroelektrana kako uzvodno tako i nizvodno došli ovdje i vidjeli sa čime se to mi borimo", kaže Nedeljko Perišić, direktor HE na Drini.

Zbog velike količine plutajućeg otpada koji stiže do Višegrada, u hidroelektrani su formirali posebnu službu koja se bavi vađenjem otpada. To ih, godišnje, košta skoro 300 hiljada maraka. Samo prošle godine iz višegradskog jezera izvađeno je više od osam hiljada kubika smeća.