Zbog svoje blage prirode i insistiranja na zabrani progona onih koji nisu hrišćani dobio je naziv Milostivi. Jovan je rođen na Kipru, a roditelji su ga od malena vaspitavali hrišćanski.

Za vrijeme svog desetogodišnjeg mandata u Aleksandriji najstrože je kažnjavao svaki progon jeretika i nehrišćana. Tvrdio je da će njima Bog suditi, a da mi na zemlji "moramo prihvatiti ljude onakvima kakvi jesu".

- Ako želiš blagodarstva, ne traži ga u nečijoj krvi već u njegovoj dobroti, jer dobrota je jedino blagodarstvo - govorio je Jovan Milostivi, naglašavajući tako da se ljudi ne smiju dijeliti po naciji, rasi i vjeri.

Slušao je svaki problem nehrišćana i pomagao im što su mu sveštinici patrijaršije Aleksandrijske konstantno zamjerali.

Predanje kaže da mu jednom došla jedna nevjernica koja je tvrdila da je lažno optužena da nije djevica. Iako su ga sveštenici savjetovali da je ne primi, Jovan ih nije poslušao.

- Ako ja nju ne primim, kako ću onda tražiti od Boga da poslije mene primi - govorio je. 

Sveti Jovan Milostivi umro je 620. godine u izgnanstvu, bježeći pod naletom Persijanaca na Vizantiju. I tada je i dalje govorio da se neprijatelju ne treba svetiti, već da treba poštovati pravilo iz Novog zavjeta: "ko tebe kamenom - ti njega hlebom".

Jovana Milostivog obilježavaju sve hrišćanske crkve i smatraju ga svecom dobrote. Zbog toga se vjeruje da na današnji dan treba da budete milostivi prema svakome ko zatraži vašu pomoć.

Vjeruje se da ko oprosti vratiće mu se višestruko. Ukoliko ste sa nekim u svađi, ili ljuti na nekoga ko vam je učinio nažao, oprostite.

(Telegraf)