Popović je istakao da u ovom momentu nije ni moguće doći do kompletne pravne strategije.

"To je veoma složen i zahtjevan posao, ali dobar dio je završen. Jedan aspekt je političkog karaktera, odnosno da ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara i Hrvatske otvoreno razgovaraju, a ako se to ne bi desilo, što je moguće, na to treba dati odgovor i zaštititi stanovništvo", rekao je Popović za "Glas Srpske".

On je naveo da se razmatra mogućnost obraćanja Evropskoj komisiji, jer je Hrvatska članica EU, a BiH potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Još jedna mogućnost koja stoji na raspolaganju kada eksperti završe svoj dio posla u vezi sa ispitivanjem tla jesu tužbe Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

"Razmišlja se o tome i da građani pojedinačno reaguju, jer će se raditi i o kršenju njihovih osnovnih ljudskih prava. U skladu sa konvencijama mogu da pojedinačno podnose tužbe protiv Hrvatske, a moguće su i kolektivne tužbe. Vidjećemo za šta ćemo se opredijeliti", rekao je Popović, te istakao da je generalno riječ o veoma složenom poslu i predmetu.

Predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Emir Dizdarević potvrdio je da i pored određenih najava da bi Nuklearna elektrana "Krško" mogla dobiti novu dozvolu na period od 20 godina, što bi moglo značiti da će odlaganje otpada biti nastavljeno uz tu nuklearku, nema odustajanja.

U tekstu se navodi da trenutno tim čeka detalje u vezi sa istraživanjima tla na strani BiH za koje će trebati oko 1,1 milion KM da bi dobili potrebne podatke, jer od kolega iz Hrvatske ne vjeruju da će dobiti blagovremeno i sve podatke, a na osnovu njihovih analiza.

"Imamo informaciju da su odredili firmu koja će raditi glavni projekat sa bezbjednosnim analizama izgradnje Centra za upravljanje tim otpadom, a mi smo tražili da nam kažu sve što su radili da bismo mogli reagovati. Još nismo dogovarali novi odlazak u tamošnji fond ili Trgovsku goru", rekao je Dizdarević.

On smatra i da bi trebalo iskoristiti period od godinu dana za uzimanje uzoraka zemljišta u slivu Une sa strane BiH.

Domaći stručni timovi koji su formirani da bi BiH što bolje skrojila strategiju za borbu protiv namjera susjedne Hrvatske da u neposrednoj blizini granice skladišti opasni otpad iz Nuklearne elektrane "Krško", privode kraju još jednu fazu rada, a uz ispitivanje tla s ove strane Une sve izvjesnije je i obraćanje Sudu za ljudska prava u Strazburu.

Hrvatska je vlasnik polovine elektrane "Krško" u Sloveniji i mora da do 2023. godine preuzme pola otpada, zbog čega posljednjih mjeseci sprovodi ozbiljne pripremne analize za skladištenje i odlagalište nuklearnog otpada na mjestu nekadašnje kasarne "Čerkezovac" na Trgovskoj gori.

BiH, s druge strane, nije saglasna sa tim zbog opasnosti koje bi, kako tvrde njeni predstavnici, takav potez mogao da izazove opasnost po život oko 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une, te po prirodnu sredinu.