"Kada inspektor kontroliše kako je radnik plaćen, da li su sve obaveze i prava propisana Zakonom o radu zaista na raspolaganju radniku i da li je radnik ta prava ostvario, nema instrumenta iz kojeg je to tačno i precizno vidljivo da bi mogao da bude kažnjen poslodavac koji nije ispoštovao prava radnika", rekla je Mišeićeva novinarima nakon sastanka sa predstavnicima Inspektorata Srpske.

Prema njenim riječima, zbog toga ne treba nikoga da čudi kada, na primjer, u nekom kolektivu svi radnici imaju najnižu platu ili par desetina maraka više od najniže plate.

"To nije u redu, ali nema instrumenta kojim se to može dokazati, nema propisane ni cijene rada, ni satnice, jedino ima propisana najniža plata i najčešće jedan broj poslodavaca zloupotrebljava institut najniže plate", upozorila je Mišićeva.

Ona je navela da je sa predstavnicima Inspektorata razgovarano o tome kako zaštititi osnovna prava radnika i kako im omogućiti da za svoj rad dobiju adekvatnu zaradu, te kako obezbijediti sigurnost radnika kada prijavi nepravilnosti vezane za njegova prava iz radnog odnosa, a da ga u tome zaštiti sistem, kao i o mogućnostima da se određenim poglavljima u Zakonu o radu propišu bolji instrumenti ili alati, kao i kazne za kršenje radničkih prava.

Mišićeva je dodala da je razgovarano i o tome da li postojeće ustrojstvo inspekcijskih službi daje rezultate, da li je potrebno preispitati organizovanje i način rada Inspektorata Srpske, da li je rješenje donošenje novog zakona o inspekcijama.

Glavni republički inspektor rada Zoran Mikanović naveo je da je za 11 mjeseci ove godine izvršeno oko 2.000 kontrola iz oblasti radnih odnosa, donesen veći broj upravnih mjera i rješenja za otklanjanje nepravilnosti, te izdati prekršajni nalozi u ukupnoj vrijednosti kazni od oko milion KM.

"Najčešće su radnička prava umanjena kada je riječ o radnom vremenu koje je prikazao poslodavac i koje se vodi u evidenciji i stvarnog koje radnik provede na radu. Mi to znamo iz priče radnika, a problem je kako da inspektor utvrdi koje je stvarno radno vrijeme, a radnici iz kontrola uglavnom iz straha ne smiju da kažu koliko su proveli vremena na radu", rekao je Mikanović.

On je dodao da se u kontrolama javljaju i različite nadležnosti inspekcija, navodeći primjer da je jedna inspekcija nadležna kod obračuna, a druga kod isplata plata.

"Pitanje je kako da radnik slobodno prijavi šta doživljava na poslu, koliko vremena radi, koliku je platu primio bez straha da će trpjeti posljedice. Tog mehanizma trenutno nemamo", rekao je Mikanović.

On je naveo i problem nepostojanja kolektivnih ugovora, jer mnoge norme iz Zakona o radu upućuju na kolektivne ugovore.

(Foto RTRS)