Upravni odbor PIK-a još jednom bi trebalo da potvrdi novo ime u OHR-u, ali Kristijan Šmit mogao bi da dobije veto Rusije u Savjetu bezbjednosti UN-a. To što odluči PIk, tvrde pravnici, bez potvrde Savjeta bezbjednsoti ne znači ništa. U jednoj od rezolucija Savjeta bezbjednosti, jasno piše ko daje konačan sud za ime vioskog predstavnika. Tu potvrdu imali su svi osim Kristijana Švarc Šilinga.
"Savjet bezbjednosti UN-a potvrđuje da je visoki predstavnik konačni autoritet u pogledu tumačenja Aneksa 10 o sprovođenju civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma", Savjet bezbjednosti UN-a, rezolucija 1031 (1995. godina).
Odluka u Savjetu bezbjednosti vrijedi samo ako bude izglasana konsenzusom. Ako bude uložen veto, Kristijan Šmit neće imati nikakav legitmitet u BiH, objašnjavaju pravnici. Na koncu će da visi i njegov diplomatski status.
"Ukoliko ne bude imenovana na način koji je predviđen sporazumom i rezolucijama Ujedinjenih nacija, on neće imati legitimitet. Neće biti legalno izabran visoki predstavnik. Što znači da on može d abude, može da predstavlja zemlje koje su ga izabrale ali ne može da ima status visokog predstavnika i ovlašćenja koja proizilaze iz Aneksa 10 onako kako je to predvieno sporazumom i rezolucijom 1031 iz 1995. godine", rekao je Milan Tegeltija, pravni savjetnik srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH .
Apsurd je, kažu pravnici, i to što Upravnim odborom Savjeta za implementaciju mira (PIk) koje imenuje visokog predstavnika, predsjedava upravo visoki predstavnik. Zato je, tvrde, konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma Savjet bezbjednosti UN-a.
