U sve tri policijsko-bezbjednosne agencije na nivou Federacije BiH /FBiH/, kao i u šest kantona, prema nacionalnoj strukturi zaposlenih, najviše je Bošnjaka, podaci su Specijalnog izvještaja o nacionalnoj i polnoj strukturi zaposlenih u policijsko-bezbjednosnim agencijama u BiH, koji je izradila institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH.
Najviše zaposlenih Hrvata je u MUP-ovima četiri kantona, dok u MUP-u u Zapadnohercegovačkom kantonu nema zaposlenih Srba.
Prema nacionalnoj strukturi zaposlenih 30. septembara 2017. godine, u Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ FBiH bilo je zaposleno 115 Bošnjaka, 13 Hrvata i devetoro Srba.
U Federalnoj upravi policije, od 709 zaposlenih, 492 su Bošnjaci, 127 Hrvati, te 62 Srbi, dok u Sudskoj policiji FBiH radi 302 Bošnjaka, 127 Hrvata i 70 Srba.
U MUP-u Kantona Sarajevo zaposleno je 266 Bošnjaka, 34 Hrvata, te desetoro Srba, dok u Upravi policije ovog kantona radi 1.228 Bošnjaka, 89 Hrvata i 152 Srbina.
Od 1.747 zaposlenih u Tuzlanskom kantonu, 1.490 je bošnjačke nacionalnosti, 120 srpske i 87 hrvatske nacionalnosti, a u Zeničko-dobojskom kantonu zaposleno je 1.166 Bošnjaka, 104 Srbina i 254 Hrvata.
U MUP-u Bosansko-podrinjskog kantona radi 200 Bošnjaka i 21 Srbin, a u MUP-u Srednjobosanskog kantona 558 Bošnjaka, te 429 Hrvata i 75 Srba.
Od 848 zaposlenih u Upravi policije MUP-a Unsko-sanskog kantona, 745 su Bošnjaci, 76 Srbi i 23 Hrvati.
U MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona radi 474 Hrvata, 415 Bošnjaka i 82 Srba.
Hrvati su u prednosti i u MUP-u Zapadnohercegovačkog kantona, gdje nema zaposlenih Srba, te u Posavskom kantonu i u Livanjskom kantonu.
