Iako ne postoji precizno objašnjenje zbog kojeg je u BiH izdato 46.229 dokumenata u kojima umjesto potpisa građana stoji oznaka “XX”, čije značenje je da je osoba nesposobna da se potpiše, upućeni smatraju da je većina njih nepismena, te da svoj identitet potvrđuju otiskom prsta.
Podaci Agencije za identifikaciona dokumenta (IDDEEA) pokazali su da je do sada od ukupnog broja punoljetnih građana koji u ličnim kartama i pasošima umjesto potpisa imaju oznaku “XX” skoro 80 odsto žena.
- Trenutno važeći dokument u BiH koji ima upisanu oznaku koja znači da je osoba nesposobna da se potpiše imaju 9.653 muškarca i 36.576 žena starijih od 18 godina - kazali su u IDDEEA.
Prema njihovim podacima, najviše takvih dokumenata je izdato u FBiH i to više od 28.000, u Srpskoj 15.898, dok su ostala izdata u Brčkom i diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
- Riječ je o osobama od kojih nadležni organi, prilikom uzimanja biometrijskih podataka, nisu bili u mogućnosti da uzmu potpis te su naznačili da je osoba nesposobna da se potpiše - rekli su u IDDEEA.
Dodali su da nije moguće odrediti precizan podatak koliko je nepismenih, koliko slijepih, građana sa invaliditetom i koliki je procenat onih kojima iz drugih objektivnih razloga nije bilo moguće uzeti potpis, jer referenti sami odlučuju da li će razloge za to napisati u komentaru.
Prema riječima sociologa Tanje Mandić Đokić, dio te statistike su najvjerovatnije nepismeni građani, jer se slijepe osobe uglavnom potpisuju faksimilom ili uz asistenciju.
- Veliki broj osoba sa poteškoćama u razvoju može da se opismeni, ali u tom slučaju ne zastupaju sami sebe, te sve ukazuje da najveći procenat sa tim dokumentima zapravo čine nepismeni - pojasnila je Mandić Đokić.
Iako nema preciznih podataka o starosnoj strukturi, Mandić Đokić pretpostavlja da su to najvjerovatnije građani stariji od 60 godina iz ruralnih područja, jer oko 80 odsto te zabrinjavajuće statistike čine žene.
- Kada je riječ o obrazovanju, praksa je pokazala da je društvo drugačije funkcionisalo ranije, te da su stanovnici ruralnih područja smatrali da je bitnije da ostanu na imanju, što je naročito važilo za žene kojima su bile predodređene rodne uloge - pojasnila je Mandić Đokić. Ističe da se to uglavnom odnosi na vrijeme od prije nekoliko decenija u kojem nije bilo stroge kontrole kada je riječ o osnovnom obrazovanju.
- Živimo u relativno zaostalom patrijarhalnom društvu u kojem obrazovanje nije visoko cijenjeno, pogotovo za žene koje žive u ruralnim područjima, gdje je društvo unaprijed odredilo njihovu ulogu za koju nije potrebno obrazovanje - istakla je Mandić Đokić.
Nerazvijena društva, prema njenim riječima, pored stavova, imaju problem i sa razvojno-infrastrukturalnim preprekama, naročito u prošlosti kada su đaci morali pješačiti kilometrima da bi stigli u školu.
Popis
Prema popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, bilo je skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 odsto građana. S druge strane, prema popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Srpskoj, broj stanovnika bez ikakvog obrazovanja iznosio je 58.651, od kojeg je žena bilo 49.281, a muškaraca 9.370.
