Tegeltija je rekao da su pozitivna kretanja bruto domaćeg proizvoda, industrijske proizvodnje, spoljnotrgovinske razmjene, rasta plata i broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, te da je sve to rezultovalo i rastom javnih prihoda.

"Pokazalo se da je naša ekonomija imala puno više živosti i energije nego što smo svi očekivali i kroz krizu oporavka brže prošla", istakao je Tegeltija.

On je izrazio očekivanje da će biti usvojen budžet za 2022. godinu čime će biti omogućen i rast plata zaposlenima u zajedničkim institucijama.

"Evidentno je da zaposleni u zajedničkim institucijama imaju najniže plate u BiH", dodao je Tegeltija.

On je istakao da se protekla godina može posmatrati sa nekoliko aspekata koji su bili jako izazovni za građane BiH.

"Prema mom mišljenju, najizazovni je zdravstveni problem koji je izazvao virus korona. Drugi je ekonomski aspekt. Ne možemo zaobići ni taj politički, koji je ovu godinu, po mnogima, obilježio negativno, sa mnogo teških riječi i izgovorenog onoga što nije trebalo", rekao je Tegeltija za BHT.

Tegeltija je podsjetio da u prva tri mjeseca nije bilo moguće nabaviti vakcine protiv virusa korona te da sada, kada ima dovoljno vakcina, ne postoji velika zainteresovanost građana.

On je rekao da je najvažnije bilo adekvatno odgovoriti na krizu izazvanu pandemijom virusa korona, te da smatra da je uspješno urađen posao, jer su zdravstveni radnici tokom cijele godine imali dovoljno finansijskih sredstava.

"Obezbijedili smo dovoljno vakcina u BiH, tako da ne možemo reći ni u tom dijelu da smo imali nekih poteškoća", naglasio je Tegeltija.

Tegeltija je rekao da je bio siguran da će BiH u ovoj godini dobiti kandidatski status za pridruživanje EU.

"BiH je bila na odličnom putu da ga dobije. Znali smo da je potrebno da ispunimo taj uslov sa četiri sistemska zakona da se usvoje. Kada smo bili na kraju da sve usaglasimo, iz EU su počeli da dolaze neki dodatni uslovi, kao što su izborno zakonodavstvo, kao i određene izmjene Ustava BiH", pojasnio je Tegeltija.

On je rekao da sva politička kriza koja se desila u BiH dolazi od toga da ti zakoni nisu usvojeni u parlamentu, te da je Savjet ministara četiri zakonska rješenja usvojio, od čega su tri upućena u proceduru, dok je četvrti na usaglašavanju sa Venecijanskom komisijom.

"To je neka situacija kojom mi nismo zadovoljni i pridruživanje EU je značajnije usporeno", dodao je Tegeltija.

On je naveo da će kraj 2021. godine biti obilježen još jednom sjednicom Savjeta ministara, koja će biti 43. po redu ove godine.