"Ne možete biti država ukoliko ima tutora nametnutog sa strane. Možda je institucija visokog predstavnika u prvim godinama nakon rata pomogla u nekim procesama, ali u ovom trenutnu mislim da je ona nepotrebna i da je davno trebalo da bude završena njena misija", rekao je Tegeltija.

On je naglasio da se u posljednjih desetak godina pokazalo da niko više i ne razmišlja o tome šta radi visoki predstavnik, koji je njegovo mjesto i uloga, te da u ovom trenutku definitivno se pokazuju da ta međunarodna institucija više nije potrebna u BiH.

"Imate osjećaj kod jednih u BiH da će visoki predstavnik donijeti upravo ona rješenja koja zastupa ta strana što definitivno nije moguće i nije prihvatljivo, a sa druge strane imate neke koji su u BiH jako nesigurno osjećaju kada je u pitanju visoki predstavnik jer imaju osjećaj da je sankcionisao uglavnom predstavnike jednog naroda i nemetao rješenja koja apsolutno nisu bila prihvatljiva svima u BiH", pojasnio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministra rekao je za BHRT da dok god postoji potreba nekih da visoki predstavnik nešto uradi za njih, u BiH nema spremnosti na razgovore i konsenzus.

"Bez dogovora i konsenzusa u BiH nije moguće realno očekivati uspjeh i narpredak, jer se blokiraju precesi i čeka na to da visoki predstavnik donese neke zakone koji samo jednima odgovaraju. To su očekivanja jedne strane, a pri tom nisu realna i ne mogu ih dočekati", rekao je Tegeltija.

On je naveo da ne razmišlja o "igri krupnih igrača na svjetskoj političkoj sceni prilikom izbora novog visokog predstavnika", napominjući da sve što se događa u vezi sa izborom njemačkog diplomate Kristijana Šmita na tu poziciju samo govori da ta međunarodna institucija odavno ne bi trebala da postoji u BiH.

On je dodao da se osjeća da visoki predstavnik nije dobrodošao u jedan dio BiH, dok u drugi jeste i podsjetio da Republika Srpska ukazuje na proceduralna pitanja u vezi sa izborom visokog predstavnika.

S drruge strane, dodao je Tegeltija, pojedini u BiH prizivaju visokog predstavnika i još mu poručuju da ne dolazi bez bonskih ovlašćenja, koja su na svojoj koži uglavnom osjetili predstavnici srpskog naroda i jedan broj hrvatskog naroda.

Kad je riječ o odlazećem visokom predstaviku Valentinu Incku, predsjedavajući Savjeta ministara je konstatovao da se ovaj austrijski diplomata zaista trudio da u posljednjih nekoliko godina svi njegovi izvještaji budu neizbalansirani, jednostrani i da odražavaju mišljenje i stavove samo jedne strane BiH.

"S toga, te izvještaje ni u BiH i van nje niko ne doživljava ozbiljno kao izvještaje koji oslikavaju realno stanje. I njegov posljednji izvještaj u kojem govori o virusu korona o disfunkcionalnosti države apsolutno ne oslikava pravo stanje", pojasnio je Tegeltija.

On je naglasio da je BiH sa svim svojim ustavnim uređenjem pokazala značajan stepen organizovanosti i otpornosti na virus koronu i kada je riječ o zdravstvenom sistemu i podršci privredi BiH.

"Zbog toga se teško složiti sa Inckovim izvještajima, jer oni u posljednje vrijeme uglavnom služe kao metod i način obračuna sa rukovodstvom Republike Srpske", zaključio je Tegeltija.