Prema njegovim riječima, principijelan stav vladajuće koalicije u Republici Srpskoj da genocid ne smije biti zloupotrebljavan da bi se genocidnim nazvao bilo koji narod, pojedinac ili grupa u BiH.

Stevandić, koji je i šef Srpskog kluba u parlamentu BiH, istakao je da bi ovakav stav, koji je izbalansiran, potpuno isključio "Inckov zakon", koji se ne uklapa u principe ravnopravnosti niti u principe da zakone donose parlamenti, a ne pojedinci.

On je rekao da će, nakon što vladajuća koalicija u Republici Srpskoj postigne konsenzus u vezi sa ovim prijedlogom i nekim drugim zakonskim mogućnostima i napravi konsultacije sa opozicijom, Republika Srpska zajednički moći na nivou BiH ponuditi takve prijedloge zakona.

Kada je riječ o konsultacijama vladajuće koalicije sa opozicijom u Republici Srpskoj, Stevandić je rekao da njemu lično nikada ne mogu biti bliži lideri SDA Bakir Izetbegović i DF-a Željko Komšić od predsjednika PDP-a Branislava Borenovića i SDS-a Mirka Šarovića, sa kojima se politički ne slaže, takmiči i razmjenjuje teške političke kvalifikacije.

"Uprkos svemu, ako smo na drugim političkim stranama unutar Republike Srpske nikada nam ne može biti bliži Izetbegović i Komšić od naših kolega iz pozicije ili opozicije u Srpskoj", istakao je Stevandić.

Stevandić je zaključio da se srpska strana samo tako može u BiH izboriti za ravnopravnost i da njeni prijedlozi budućih zakonskih rješenja imaju snagu.

Predstavnici Srpske ne učestvuju u radu zajedničkih institucija BiH nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo dopune zakona kojim se kažnjava negiranje genocida.

Povlačenje ovog nametnutog zakona i odluka Ustavnog suda BiH kojima se otimaju šume i poljoprivredno zemljište od Srpske su uslov za njihov povratak u zajedničke institucije na nivou BiH.