Izmjene Izbornog zakona koje su predviđale uvođenje modernih tehnologija: skeniranja, video nadzora i otisaka prsta, nije dobio podršku većine BH parlamentaraca, pa će se oktobarski izbori sprovoditi po već ustaljenom, tzv. ručnom glasanju i brojanju. To je zastarjeli metod koji vremenski usporava objavu izbornih rezultata, svjesni su u Centralnoj izbornoj komisiji. 

“Parlament treba da donese strategiju i akcioni plan za upotrebu novih tehnologija u izborni proces, to je neizbježan proces, bez obzira što se neko protivi tome, to je neizbježan proces i nove tehnologije će biti sigurno korišćene, sa ovim sastavom CIK-a ili sa nekim drugim, sa ovim sastavom Parlamenta ili sa nekim drugim“, kaže Suad Arnautović, član CIK-a BiH.

Parlamentarci su se protivili modernizaciji i zbog milionskih brojki. Milioni su neizbježni, ako se krene u modernizaciju, poručuju predstavnici kanadske firme za izbornu tehnologiju. U sjedištu CIK-a predstavili su najmoderniji glasački skener koji se koristi u SAD, Kanadi, Filipinima i Mongoliji. Konačni rezultati, poznati su nakon sat vremena od zatvaranja biračkog mjesta.

“Onaj proizvod koji bismo mi sugerisali BiH, to je optički skener, skenira oznaku na glasačkom listiću, što znači da bi se glasanje vršilo na način na koji se vršilo, ubacuje se u glasačku kutiju, kroz optički skener“, objašnjava Dalas Njuvi, predstavnik izbornih tehnologija.

Kao i svi proizvođači modernih izbornih tehnologija, i kanadski garantuju da do izbornih krađa ne može doći, ali da ta modernizacija, samog prebrojavanja glasačkih listića i košta. I to od 10 do 25 miliona dolara, zavisno od broja biračkih mjesta. Ručno prebrojavanje je mnogo jeftinije, ali se čeka i do nekoliko sati da se dođe do preliminarnih rezultata, ako i za to ima uslova.

I dok u Centralnoj izbornoj komisiji smatraju da bi se cjelokupni proces za skeniranje glasačkih listića mogao završiti za godinu dana, BH parlamentarci i dalje insistiraju da se u BiH, na pojedinim biračkim mjestima, uvedu struja i mobilna mreža.