Ovaj ugledni međunarodni policijski ekspert iz Nigerije istakao je da je tokom rada u Komisiji, u kojoj je autor cijelog jednog poglavlja iz ugla kriminalističke istrage, uočio propuste u radu istražnog tima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju /MKSJ/.

"Taj istražni tim nije istraživao okolnosti stradanja, što smatram značajnim segmentom istrage. Taj tim je, takođe, propustio da utvrdi status pripadnika kolone, odnosno da li se radilo o vojnoj koloni ili koloni civila, a kroz naše istraživanje nedvosmisleno je utvrđeno da se radilo o vojnoj koloni pripadnika 28. divizije /takozvane/ Armije BiH", rekao je Šinaba za "Glas Srpske".

On ističe da je, uprkos ogromnom broju dokaza, istražni tim MKSJ jednostavno prihvatio i prezentovao listu nestalih lica Međunarodne komisije za nestala lica kao listu žrtava ratnog zločina.

"Rekonstrukcija događaja u vezi sa kretanjem pomenute kolone, odnosno proboj iz okruženja, predstavlja jedan od značajnih dijelova našeg izvještaja. Na osnovu procjene gubitaka bazirane na izjavama svjedoka preživjelih u proboju i izvještajima /takozvane/ Armije BiH, sa velikom vjerovatnoćom možemo reći da je tokom cijele rute kretanja kolone stradalo u borbama, međusobnim obračunima i samoubistvima između 4.000 i 5.000 ljudi", zaključuje Šinaba.

Prema njegovim riječima, upravo na osnovu tog broja, kao i analizirajući ukupan broj stradalih, Komisija je bila u mogućnosti da vrši procjenu broja zarobljenih u proboju.

"Na osnovu analiziranih podataka procjenjujemo da je minimalan broj zarobljenih između 1.500 i 2.000, a maksimalan između 2.500 i 3.000 ljudi. Kako bismo utvrdili broj osoba koje su ubijene u masovnim strijeljanjima, polazimo od pretpostavke da je ukupan broj zarobljenih učesnika u proboju maksimalan broj strijeljanih lica", objašnjava Šinaba.

On dodaje da se pri tome mora uzeti u obzir činjenica da određeni broj zarobljenika nije strijeljan, već je kasnije razmijenjen.

Kada se govori o procjenama broja zarobljenih pripadnika 28. divizije takozvane Armije BiH, on ističe da su korišćene izjave učesnika u ovoj vojnoj koloni koje su dokumentovale bošnjačke službe vojne i državne bezbjednosti.

"Pored tih izjava koje je analizirala komisija, postoje i drugi relevantni dokazi koji izvještaj Komisije čine vjerodostojnim. Tu mislim na aero-snimke američke obavještajne platforme `U2`, kao i procjene broja prevoznih sredstava /autobusa i kamiona/ koji su korišćeni za prevoz ratnih zarobljenika iz Bratunca prema mjestu Batkovići u opštini Bijeljina. To su činjenice pred kojima se ne smije okretati glava i zatvarati oči", navodi Šinaba.