"Da je bilo iskrenosti, natpis na ploči bio bi drugačiji nego što jeste, baš kao što i ovo dugotrajno suđenje Cacinom bojovniku ne bi imalo epilog koji iznova, baš kao i nedorečena ploča, vrijeđa srpske žrtve i sve sarajevske Srbe koji dobro znaju šta je i kako radilo političko-vojno-bezbjednosno Sarajevo devedesetih", izjavio je Šekara.

On navodi da to institucionalno licemjerje bilo kojeg stuba vlasti, o kojem ilustrativno svjedoči, evo, i četvrta oslobađajuća presuda "braniocima" Sarajeva koji su se "junačili" odvodeći svoje sugrađane srpske nacionalnosti na Kazane, ne može ovu i ovakvu BiH odvesti nigdje, bez obzira na to što je na povocu silnih i moćnih međunarodnih tutora koji njome eksperimentišu.

Šekara je poručio da je ovo samo jedan razlog više da srpski narod čuva i jača Republiku Srpsku i njene institucije koje ne mogu i neće dozvoliti razvlašćivanje, otimačinu i ponižavanje bilo koje vrste koja nam se serviraju iz političkog Sarajeva i zapadnih centara moći.

Apelaciono vijeće Vrhovnog suda Federacije BiH potvrdilo je presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Samir Bejtić oslobođen optužbi za ratni zločin nad Srbima na Kazanima.

U optužnici se navodi da je Bejtić, kao pripadnik Desete brdske brigade Armije BiH, 1993. godine učestvovao u premlaćivanju Ergina Nikolića i Duška Jovanovića, nakon čega ih je sa grupom vojnika i Mušanom Topalovićem Cacom odvezao na lokalitet Boguševca, gdje su u zemunici nastavili zlostavljanje, a potom ih ubili.

Optužen je bio i da je, između ostalog, 25. decembra 1992. ubio Zorana Vučurevića na Kazanima.