- Dejtonski sporazum najbolje čuva BiH i on je najbolje moguće rješenje za ovaj prostor - rekao je Radmanović u intervjuu za Srnu.

On ističe da Dejtonski sporazum ne treba dirati i raspakivati, ukazujući da je nepoznato šta bi se moglo desiti ukoliko bi se srušio.

U BiH sve više evroskepticizma

Radmanović je napomenuo da u BiH postoji konsenzus o pristupanju EU, ali da zemlja i pored svih iskoraka nije dobila kandidatski status, te da je danas došlo do porasta evroskepticizma i sve manje ljudi bi voljeli da vide BiH u EU.

- EU postavlja kandidatima nove uslove koji se ne mogu ispuniti i potpuno je jasno da ovakvim načinom rada nijedna od pet zemalja koje čekaju da uđu u EU neće postati članica Unije u dogledno vrijeme, a mi u BiH smo poslednji među njima u ispunjavanju uslova - rekao je Radmanović.

On kaže da se ne zna da li će BiH ikada postati članica EU i da su to razlozi zašto su ljudi u BiH sve manje okrenuti prema Uniji.

- I dalje mislim da trebamo težiti tome, ali realno nismo ni blizu EU i političke elite u BiH moraju nalaziti druga rješenja prije svega ona koja podrazumijevaju dobrosusjedsku saradnju i odatle da se pronalaze benefiti za ljude na ovom prostoru. To može biti `Otvoreni Balkan` koji je dobra ideja - ističe Radmanović.

Šmit se petlja u podjelu narodnog novca

Komentarišući izjave Kristijana Šmita da u BiH treba praviti zajedničke udžbenike iz istorije, Radmanović je rekao da je to samo dio onoga što se dešava u BiH i što se može čuti od političara i međunarodnih i domaćih.

- Nismo još čuli nijednog međunarodnog predstavnika da je rekao da je pogriješio, a kako vrijeme prolazi sve su gori - ističe Radmanović.

On smatra da je visoki predstavnik davno trebao da prestane da funkcioniše i da je teren za to bio pripremljen, ali da su nakon toga u OHR-u postali još radikalniji.

- Sada imamo Šmita koji i nije visoki predstavnik jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti, ali se ponaša kao da ima mnogo više od bonskih ovlaštenja. Pedi Ešdaun koga smatramo najradikalnijim jer je `skidao glave` političarima, nije se miješao u podjelu narodnih para. Šmit je ušao u posao da određuje stavke u budžetu i odlučuje o raspodjeli novca iako je to posao parlamenta - napominje Radmanović.

On ističe da je neshvatljivo i žalosno da o tome odlučuje stranac bez legitimiteta.

- Kada se to desi, onda se može očekivati da sebi da za pravo da zna kako treba pisati udžbenike, a pogotovo one o prošlosti čime je pokazao da ne razumije ovaj prostor, da ne zna šta je istorija, a pogotovo kako se pišu udžbenici istorije. Ili sve to znaju, a namjerno ovo rade da naprave još veći problem - rekao je Radmanović.

On je naveo da su stranci u BiH nametali zakone koji su napravili još veće probleme, a da Šmit radi još gore stvari.

- Neki iz BiH ga nagovaraju da nametne Izborni zakon što bi bilo katastrofa. U BiH može biti bolje jedino ako se političari, relevantni predstavnici konstitutivnih naroda dogovore - naglasio je Radmanović.

Sankcije su promašena priča

Komentarišući sankcije koje su nametnute zvaničnicima Republike Srpske, Radmanović je rekao da jedan broj velikih sila nije shvatio da svijet nije unipolaran i da se više nema straha od Amerikanaca kao nekad.

- Sankcije su promašena priča, dio prošlosti, ne doprinose poboljšanju odnosa i razvoja u BiH i treba ih zaboraviti - poručio je Radmanović.

Međunarodni predstavnici dodatno napravili probleme

Radmanović smatra da bi se političke elite u BiH mogle dogovoriti ukoliko ne bi bilo uticaja stranog faktora, koji je posebno došao do izražaja u protekle četiri godine.

- Umjesto da se svi usredsredimo na dogovor, međunarodni predstavnici su dodatno napravili probleme na ovom prostoru - konstatovao je Radmanović i ocijenio da se u ovom momentu ne može procijeniti kako će se stvari dalje razvijati poslije izbora.

On ukazuje da međunarodni igrači prave pritisak i da su se uključili previše u izmjene Izbornog zakona, što je napravilo još više problema u BiH.