Vigemark je istakao da je to suština jedne demokratske i suverene zemlje, te podsjetio da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU, a da će Evropska komisija naredne godine predstaviti svoje mišljenje o tom zahtjevu. 

"Proces pridruživanja EU zahtijeva razumijevanje svih institucija, vlada i parlamenata da tu ne možete birati šta vam se sviđa, a šta ne, gdje samo neke stvari trebate uraditi dok istovremeno izbjegavate rješavanje pitanja koja mogu biti vrlo teška i uključuju velike, pa možda čak i bolne promjene", rekao je Vigemark za "Nezavisne novine". 

On je dodao da se, nažalost, ponekad primjećuje da vlasti na različitim nivoima, uključujući mnoge političare, vjeruju da je nekako neko drugi taj koji treba preuzeti odgovornost za evropske integracije, a ne oni. 

Vigemark je naveo da treba nastaviti započete razgovore stručnjaka i političkih stranaka o novom nizu socioekonomskih i reformi u oblasti vladavine prava, kao i da novi set reformi treba uzeti u obzir stavove poslovne zajednice i civilnog društva. 

Govoreći o dijalogu političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona BiH, Vigemark je napomenuo da i pored više od 40 sastanaka na radnom nivou, kao i nekoliko sastanaka s vodećim stranačkim čelnicima u FBiH, politički akteri nisu mogli postići kompromis. 

"Tokom napora EU i SAD da omoguće razgovore, stručnjaci Venecijanske komisije koji su bili uključeni u jedan dio pregovora s političkim strankama istakli su da postoji zakonski osnov za Centralnu izbornu komisiju /CIK/ BiH da utvrdi raspodjelu mandata za Dom naroda FBiH. Pri tome je to poznato svim učesnicima u pregovorima. Ne moram ni naglašavati da smo kontinuirano isticali da CIK treba djelovati kao nezavisna institucija odgovorna za izborni proces, te da uvijek mora djelovati u postojećem ustavnom i pravnom okviru", rekao je Vigemark.