Skalonjićeva je navela da po osnovu pravične naknade aplikanti potražuju 1.230.254 KM, ali da su njihovi zahtjevi vrlo često pretjerani ili neutemeljeni. 

Zbog toga odustaju od sudske prakse u kojoj Evropski sud utvrđuje visinu pravične naknade na osnovu dobro utvrđenih kriterijuma, u zavisnosti o kojem pravu se radi i pod kojim okolnostima je došlo do povrede prava. 

Prema njenim riječima, Komitet ministarstva Savjeta Evrope koji prati izvršenje konačnih presuda Evropskog suda je do kraja prve polovine ove godine usvojio 32 konačne rezolucije kojima je potvrdio da su vlasti u BiH uspješno sprovele 32 presude i niz odluka o prijateljskim nagodbama. 

"Ukupan iznos koji je isplaćen po presudama Evropskog suda sa svih nivoa vlasti iznosi 4,7 miliona KM, ali po zaključenim nagodbama i deklaracijama isplaćeno je više od 27 miliona KM, što u najvećem dijelu obuhvata isplate koje je Republika Srpska izvršila po pravosnažno dosuđenim potraživanjima ratne štete", rekla je Skalonjićeva za današnje sarajevsko "Oslobođenje". 

Ona je navela da je, nakon što je Evropski sud prije nekoliko sedmica objavio da će početi primjenjivati pojednostavljenu proceduru u predmetima dobro uspostavljene prakse, uslijedio priliv 375 novih aplikacija sa prijedlogom za zaključenje prijateljske nagodbe. 

Prema njenim riječima, to je dosta brza, ali osjetljiva procedura i kada je riječ o ovako velikom broju aplikacija, to upućuje na veoma visoke novčane iznose i postavlja pitanje budžetskog planiranja. 

Govoreći o odluci "Sejdić-Finci" i sličnim, ona kaže da su to izuzetno ozbiljne odluke koje zadiru u temelj ustavnopravnog uređenja BiH i njihovo rješenje zahtjeva mnogo rada i domaćih i međunarodnih faktora. 

Ona je potvrdila da se trenutno nijedan sličan slučaj tom ne nalazi u aktuelnoj fazi zastupanja, ali bi se moglo očekivati poslije izbora u oktobru da politički akteri koji budu smatrali da su im po istom osnovu povrijeđena prava na slobodne izbore, potraže pravnu zaštitu na međunarodnom nivou pred Evropskim sudom.