"To je taj slučaj kada su se prednosti odavno pretvorile u nepopravljive nedostatke. Stoga - mora biti zatvoren", poručili su iz Ambasade Rusije u BiH.

U saopštenju iz ruske Ambasade naglašavaju da su odbili da se pridruže izjavi ambasadora Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira /PIK/ u BiH iz šest razloga, među kojima ističu da je visoki predstavnik Valnetin Incko 27. maja podnio ostavku i time završio svoj mandat, te da nije imao nikakva ovlaštenja za uvođenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona.

"Ako su partneri smatrali Valentina Inzka važećim visokim predstavnikom, ispada da su nakon 27. maja u BiH postojala dva visoka predstavnika, što je apsurdno. Druga tumačenja su jezuitska logika. Polazimo od toga da nakon 27. maja mjesto visokog predstavnika u BiH ostaje prazno. Svi oni koji namjeravaju da sarađuju s državljaninom Savezne Republike NJemačke Kristijanom Šmitom, koji sebe naziva visokim predstavnikom, to čine na vlastitu odgovornost i rizik, jer on nema potreban mandat Savjeta bezbjednosti UN-a", naglašavaju iz Ambasade Rusije.

U saopštenju se ističe da su se uvijek protivili upotrebi "bonskih ovlaštenja", čak i uz pretpostavku da su ona postala temelj odluke Valentina Incka, ni njihovo najšire tumačenje ne daje mu za pravo da se miješa u aktivnosti zakonodavne vlasti.

"Štaviše, bezgranično tumačenje 'bonskih ovlaštenja' /tzv. 'druge mjere', dio 11, stav 2, tačka c/ dovodi do toga da Valentin Incko ima pravo uzeti kalašnjikov, otići u Banjaluku i strijeljati sve poslanike Narodne skupštine Republike Srpske. I prema njegovom tumačenju 'bonskih ovlaštenja', on će biti u pravu", naglašavaju iz Ambasade Rusije, upitavši da li BiH treba takav visoki predstavnik.

U saopštenju se ističe da je odluku Narodne skupštine Republike Srpske, koja je donesena na posebnoj sjednici, donijelo legalno izabrano demokratsko tijelo vlasti i da nema sumnje u njegovu legitimnost.

"Svojim voluntarizmom, Valentin Incko postavlja pitanje - čija je demokratija jača: njegova ili Narodne skupštine? NJegova ili Gradskog vijeća Mostara? NJegova ili skupštine Zeničko-dobojskog kantona? Za nas tu nema dileme", poručuju iz ruske Ambasade u BiH.

U saopštenju još jednom naglašavaju da Upravni odbor ne bi trebalo da ima nikakve veze sa 14 uslova i da je to pitanje samo BiH i Evropske unije.

"Ako određeni dio međunarodne zajednice u BiH želi poslati neki signal Sarajevu, oni bi to slobodno mogli - kao opcija - uraditi preko izjave specijalnog predstavnika EU u BiH, kojoj se, po želji, ambasadori Upravnog odbora mogu pridružiti u ličnom svojstvu", navodi se u saopštenju.

Iz ruske Ambasade ukazuju i na "ozloglašeni program pet plus dva, posebno njegov dio o 'pozitivnoj ocjeni' situacije u BiH".

"Posljednja odluka Valentina Incka jasno je i uvjerljivo pokazala da je upravo OHR glavni tvorac destabilizacije u BiH, i to čini namjerno, jer svima je bilo jasno kakva će reakcija uslijediti nakon ovog nepromišljenog koraka. Štaviše, OHR podgrijava situaciju ne samo u BiH, već i u cijeloj regiji. Postavlja se pitanje - je li moguće u takvim uslovima zamisliti da bi se neko pri zdravoj pameti odlučio da pozitivno ocijeni stanje u BiH", ističe se u saopštenju Ambasade Rusije u BiH.

Iz Ambasade Rusije ističu da ostaje ogorčenost i žaljenje nakon čitanja posljednjeg pasusa današnje izjave PIK-a.

"Gorčina od samozadovoljstva i opijenosti snagom takozvane međunarodne zajednice. Visokog predstavnika već smo spomenuli. Ispostavlja se da naši partneri BiH smatraju nemarnim studentom koji ne uspjeva položiti 'ispite' i riješiti se međunarodne supervizije. Više od četvrt stoljeća, suverena država koja je zauzimala poziciju nestalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a mora 'ponoviti godinu'", poručili su iz Ambasade Rusije.

Ambasadori UO PIK-a, u izjavi sa kojom se nije složila Ruska Federacija, "najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija koja dolazi od nekih političkih lidera kao odgovor na nedavnu izmjenu Krivičnog zakona, kao i korake koje je preduzela Narodna skupština Republike Srpske, a koji bi narušili stabilnost i omeli efikasan rad organa vlasti".