Borbu protiv terorizma u BiH otežava odugovlačenje formiranja vlasti, kao i loša saradnja policijskih agencija – upozorava na to u svom izvještaju o terorizmu za prošlu godinu Stejt department. Nije tajna da od ponavljanja terorističkih napada strahuju policijske agencije u BiH.
Neiskorijenjen selefijski pokret, priliv migranata, među kojima i bezbjednosno interesantnih lica, najavljena deportacija oko 50 državljana zarobljenih u Siriji samo su neki od razloga za brigu. Od brojnih problema u vezi sa terorizmom, pooštrene su zaprijećene kazne sa pet na osam godina zatvora.
"U Krivični zakon uvedena su tri nova krivična djela – putovanje i boravak u inostranstvu s ciljem terorizma, zlopotrebe informacionih tehnologija ili cyber tehnologije u svrhu terorizma i falsifikovanje dokumenata u tu svrhu. Amandmani jačaju postojeće odredbe Krivičnnog zakona o pitanju obuke terorista", navodi se u Izvještaju Stejt Departmenta o terorizmu u BiH za 2018. godinu.
Sud BiH ove godine osudio je Maksima Božića i Edina Hastora, pripadnika selefijskog pokreta, zbog planiranog terorističkog napada na zgradu Državne agencije za istrage i zaštitu BiH. Uvtrđeno je, pritom, da je Božić je od zaštićenog svjedoka zatražio da snimi video-poruku smrti u džihadu.
U Izvještaju se navodi da bi broj službenika antiterorističke jedinice u Agenciji trebalo udvostručiti. U skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaiji u Sipi trenutno su popunjena sva radna mjesta u liniji borbe protiv terorizma i trgovine ABHO.
Izvor ATV-a iz Sipe tvrdi da u Agenciji postoji plan da se kriminalističko-istražni odsjek formira kao posebna organizaciona jedinica u okviru Sipe, što bi u konačnici podrazumijevalo i povećanje broja službenika.
Analitičari smatraju da je izvještaj Stejt departmenta utemeljen na političkim ocjenama i da bi javnosti bili korisniji izvještaji američke obavještajne službe. U svakom slučaju, kažu da policijske agencije i vlasti BiH moraju bolje sarađivati u borbi protiv terorizma.
"Ako je osnov za izvođenje takvog zaključka to da u posljednjoj godini nije bilo terorističkih incidenata ili da su izvršene izmjene u krivičnom zakonodavstvu, u pravcu veće zaprijećene kazne, dakle ne bi ni moralo značiti da je to potpuno tačna i precizna ocjena. Ono što je sigurno, da BiH mora mnogo više uraditi na jačanju svojih kapaciteta za borbu protiv terorizma", ocijenio je Slobodan Župljanin, analitičar za bezbjednost.
Prošle godine zabilježeno je nekoliko pokušaja državljana BiH da otputuju na strana ratišta. 2014. godine BiH je izmjenom Krivičnog zakona zabranila odlaske na strana ratišta. Ipak, najmanje je 20 registrovanih uporišta radikalnog islama na teritoriji BiH. Za 37 njih, zbog odlazaka na strana ratišta, u proteklih osam godine izrečene su kazne od ukupno 140 godina zatvora.
