Odgovarajući na pitanja koja su u raspravi o ovoj tački postavili delegati, član CIK-a Ahmet Šantić ocijenio je da nije razgovarano o izvještaju, već aktuelnom sazivu CIK-a i izbornom procesu.

Prema njegovim riječima, činjenica da se za glasanje putem pošte na ovogodišnjim lokalnim izborima registrovalo 150.000 birača, nije rezultat pojačanog rada CIK-a nego političkih subjekata u BiH.

"Imamo u odnosu na 2018. godinu skoro 100 odsto povećanje registrovanih za glasanje putem pošte", istakao je Šantić.

Navodeći da je pravo stranaka da lobiraju da se ljudi prijave za glasanje putem pošte, Šantić je rekao da nije zasluga CIK-a što je na istoj adresi prijavljeno pet lica, ali da CIK treba da utvrdi validnost tih prijava.

"I uradićemo to. Odbili smo 27.000 prijava, što govori o naporu CIK-a da se očuva integritet centralnog izbornog spiska", naglasio je Šantić, konstatujući da je neminovno da u tom procesu bude i propusta.

On je podsjetio da je CIK ovjerio 120.000 prijava za glasanje putem pošte, što je veliki broj.

"Ispašće da u nekoj opštini 10 do 20 odsto birača stanuje u susjednoj državi, što ćemo analizirati i o tome obavijestiti javnost", rekao je Šantić.

Osvrćući se na kritike na račun CIK-a zbog poništavanja ovjere učešća na izborima Ujedinjenoj Srpskoj zbog spota, Šantić je rekao da je odluka donesena jednoglasno i da nije pravosnažna.

"Sigurno ćemo izborni proces privesti kraju. Nijedan glas neće propasti jer svi koji glasaju putem pošte biće njihova provjera", naglasio je Šantić, navodeći da CIK radi transparentno, o čemu svjedoči o objavljeni spisak odbijenih prijava.

On je poručio da u vezi sa izbornim nepravilnostima svoj dio obaveza treba da preuzme i Tužilaštva BiH.

Dom naroda prihvatio je Izvještaj o zaštiti ličnih podataka u BiH za 2019. godinu, dok je Izvještaj o realizaciji Revidirane strategije BiH za sprovođenje Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma za 2018. godinu upućen na usaglašavanje Kolegijumu ovog doma.