Na vapaje srpskih udruženja i organizacija oglušili u kantonalnim i federalnim vlastima, ali i u sudovima gdje se niko ne obazire na silne žalbe. Dok čekaju na odgovore pravosuđa, Srbi u Federaciji postaju marginalne brojke. Odgovora iz većine kantona nema ni na pitanja ATV-a. 

Iz dva, od desest, su ih poslali, a oni su poražavajući. Podatke je zato objavio Ombudsman za ljudska prava BiH. U Zapadnohercegovačkom kantonu, u organima i institucijama ne radi nijedan Srbin. U Posavskom kantonu radi samo jedan, dok je u Sarajevu, umjesto 215, zaposleno petnaest Srba. U Tuzlanskom deset, u Unsko-sanskom kantonu pet Srba. Sve bi bilo drugačije da se poštuje Ustav Federacije BiH. 

"Nismo dobili odgovore na naše zahtjeve koje smo slali organima u vezu implementacije ustavnih i zakonskih obaveza i proporcionalnoj zastupljenosti naroda prema podacima iz 1999. godine. Političke partije čiji lideri ne propuste nijedan nastup kako bi iskazali želju da BiH bude po mjeri svih naroda, te političke partije zapošljavaju samo Bošnjake, i svi sada mogu da vide da je deklarativna bošnjačka politika u djelovanju čisto bošnjačka. Za tu politiku nema mjesta ni za Srbe ni za Hrvate", kažu iz Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH.

U Federaciji je, zaključno sa septembrom prošle godine, od 3.806 radnika, zaposleno 97 Srba, a samo šest je rukovodećim pozicijama. Nešto bolji statistički podaci su u Livanjskom kantonu, ali samo zato štu su tamo ostale tri opštine sa srpskom većinom. Lokalne vlasti u Glamoču, Drvaru i Grahovu zapošljavaju najviše Srba, ali problema ima na kantonalnom nivou. U Posavskom kantonu mjesecima traje borba kako bi se zaposlio samo jedan Srbin. 

"Svaki dan nam se obećava, međutim to nikada nije realizovano. Tako da, nažalost i nakon dvadeset i pet godina od rata Srbi ne mogu da ostvare svoja osnovna ljudska prava a ne samo Ustavom zagarantovana prava. Pravo na posao, pravo na jezik, pravo na pismo su osnovna ljudska prava. Nažalost to mi danas nemamo u Federaciji Bosne i Hercegovine. I nažalost mnoga mjesta u Federaciji, srpska su izumrla, a nisu uspjela da ostvare svoja ljudska prava", kaže Goran Broćeta, 

Srbi u drugom enitetu imaju podršku Republike Srpske, kaže srpski član Predsjendištva BiH. Milorad Dodik poručuje da bi srpski narod u Federaciji postao marginalalizovan do biloškog nestanka da nije Republike Srpske. 

"Pokušavamo da okupimo i konsolidujemo srpsku zajenicu, da damo podršku narodu. To se najbolje vidi u ove četiri opštine. Nastavićemo da dajemo podršku, animiramo i Srbiju da to čini, kao što je to u Mostaru, Drvaru u drugim mjestima gdje žive naši ljudi. Prvo ih moramo ohrabriti da se jasno deklarišu, odnosno jasno ističu svoje porijeklo bez ikakvih zastoja. U Federaciji je atmosfera za Srbe veoma loša. Srbi gdje god žive u Federaciji imaju podršku i mene kao srpskog člana Predsjedništva i institucija Republike Srpske. I oni su ti koji najbolje svjedoče koliko je važno imati Republiku Srpsku i oni su ti koji ne kriju da nama to kažu", kaže Dodik.

Vlasti Srpske skreću pažnju i na probleme sa srpskim predstavnicima samo na papiru. Tako se prošle godine vodila polemika o ministru u Vladi kantona Sarajevo, koji je mijenjao nacionalnost iz hrvatske u srpsku kako bi postao ministar. U FBiH, prije rata živjelo je više od 31 odsto Srba, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo ih je svega 2,5 odsto. Samo u četiri sarajevske opštine prije rata živjelo je više od 92 hiljade Srba, dok je prema posljednjem popisu taj broj bio nešto veći od 10 hiljada.