"Zadužuje se Agencija za državnu službu BiH da u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH poništi javni oglas za prijem rukovodećih državnih službenika u kancelariji predstavnika/agenta Savjeta ministara BiH u Evropskom sudu za ljudska prava, objavljen 23. septembra 2015. godine, te da u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH raspiše novi oglas", navedeno je u pripremljenim zaključcima Generalnog sekretarijata Savjeta ministara koji su u posjedu Srne.

Istaknuto je i da je zaduženo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da u saradnji sa Ministarstvom pravde pripremi i Savjetu ministara dostavi prijedlog odluke o izmjeni Odluke o predstavnicima u Evropskom sudu za ljudska prava kojom će se postojeća odluka uskladiti sa odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i Odlukom o razvrstavanju radnih mjesta i kriterijima za opis poslova u institucijama BiH.

Navedeno je da se analizom došlo do zaključka da je ranijom odlukom predviđeno da "predstavnika i njegovog zamjenika imenuje Savjet ministara na vrijeme od osam godina i da oni mogu biti ponovno imenovani", a da je ta odredba u suprotnosti sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH kojom je propisano da "sekretara sa posebnim zadatkom imenuje institucija na određen vremenski period koji nije duži od pet godina, jer su predstavnik i njegov zamjenik rukovodeći i državni službenici u rangu sekretara sa posebnim zadatkom".

Tim zakonom je određeno i da je najduži period postavljenja na isto radno mjesto deset godina.

Nadalje, u odredbi odluke koja se mijenja piše da predstavnik i njegov zamjenik mogu biti imenovani ako imaju "iskustvo u zastupanju u sudovima BiH i drugim pravosudnim organima", što potencijalno dovodi ostale kandidate u neravnopravan položaj, pa je novom odlukom zatraženo "iskustvo u zastupanju u sudovima u BiH ili drugim pravosudnim organima".

Dakle, predviđen je alternativni, a ne kumulativni osnov u pogledu tog uslova.

Član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH Monika Mijić ranije je izjavila Srni da BiH nema agenta u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, napominjući da Skalonjićeva i Malešićeva nelegalno obavljaju tu dužnost.

Ona je rekla da Savjet ministara nije informisan o presudi Suda BiH od 20. juna, kojom je poništeno rješenje o imenovanju agenta BiH u Evropskom sudu om za ljudska prava.

Mijićeva je pojasnila da Ministarstvo za ljudska prava, kao i Skalonjićeva i Malešićeva, nisu informisali Savjet ministara o presudi Suda BiH.

Ona je naglasila da Skalonjićeva i Malešićeva rade bez rješenja o imenovanju, te da, pojavljujući se kao zastupnici, čine krivično djelo lažnog predstavljanja i neizvršenja presude Suda BiH.

"One primaju platu bez pravnog osnova", upozorila je član VSTS-a.

Mijićeva, koja je u od 2006. do 2016. godine bila na funkciji agenta BiH pred ovim sudom u Strazburu, rekla je da se žalila Odboru za žalbe ukazujući da Skalonjićeva i Malešićeva ne ispunjavaju uslove za pociziju agenta i pomoćnika agenta Savjeta ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava.

"Međutim, ti prigovori su odbijeni, a Agencija za državnu službu ih je imenovala, iako ne ispunjavaju uslove", rekla je Mijićeva.

Ona je napomenula da je Sud BiH donio i pravosnažnu presudu u njenu korist, kojom je obavezao Ministarstvo za ljudska prava da joj isplati plate i doprinose.

Sud BiH je 20. juna donio presudu u korist bivše zastupnice BiH Fikrete Ibrahimović jer je utvrdio da su komisija koja je sprovodila konkurs, a zatim i Odbor za žalbe, povrijedili postupak, te se oglušili o zaključke Savjeta ministara iz 2016. godine kada je naloženo poništavanje konkursa za imenovanje i obnovu postupka.

Sud BiH je u julu usvojio i tužbu Bisere Kalaba-Salčinović iz Tuzle protiv Odbora za žalbe Savjeta ministara u tom predmetu imenovanja državnih službenika i predmet vratio na ponovni postupak.

Odbor za žalbe je u avgustu uvažio žalbu Bisere Kalaba-Salčinović i poništio konkursni postupak raspisan 2015. godine na osnovu koga su Skalonjićeva i Malešićeva imenovane na te funkcije.