Tegeltija je naglasio da se pojavljuje sve veći broj ljudi i to ne onih koji žele ostati u BiH, već onih kojima je BiH tranzitna ruta prema zemljama Zapadne Evrope.

"BiH neopravdano snosi preveliki teret migrantske krize u odnosu na broj stanovnika koji u ovom trenutku ima. Ako će kroz istočne granice EU migranti nekontrolisano dolaziti do BiH, nakon čega će im na sve načine biti zatvarane granice EU, onda BiH ima pravo na pomoć EU", rekao je Tegeltija za ATV.

Predsjedavajući Savjeta ministara je naveo da je neophodno utvrditi ko se sve nalazi u BiH, ko dolazi iz područja zahvaćenih ratom, ko su ekonomski migranti, a ko predstavlja bezbjedonosnu opasnost, ne samo za BiH, nego i za zemlje Zapadne Evrope.

Tegeltija je napomenuo da je u ovom trenutku veoma teško sarađivati sa pojedinim zemljama iz kojih dolaze migranti, ali da BiH mora da pošalje poruku da ne može biti spavaonica za izbjeglice koji čekaju svoj put u Zapadnu Evropu.

"Svi oni koji ne ispunjavaju uslove da se smatraju migrantima, moraju biti vraćeni u domicilne zemlje. To je jasna politika koju je utvrdio Savjet ministara", poručio je Tegeltija.

Tegeltija je istakao da, nažalost, još ne postoji puna saglasnost o tome kako će se BiH odnositi prema migracijama, te da jedino Republika Srpska od prvog dana migrantske krize dosljedno zastupa stavove da su migracije najčešće bezbjednosno pitanje koje treba da se rješava na izvoru odakle migranti dolaze, te da Srpska nije spremna da gradi migrantske centre.

"Mislim da smo blizu da dođemo do jedinstvenog stava o pitanju migracija, a to je prevashodno da oni koji ne žele ostati u BiH i koji ne ispunjavaju bilo koji međunarodni uslov da imaju priznat status izbjeglice, ne treba da se nalaze u BiH", naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, taj proces je dosta komplikovan, ali se u njega mora ući.

Tegeltija je naveo da će BiH imati ovaj problem sve dok migranti budu čekali u kampovima trenutak kada će da pređu granicu, odnosno dok BiH ne pokaže da nije zemlja u koju su dobrodošli takvi migranti i da će ih vratiti tamo odakle su došli.

Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da ovaj problem neće biti moguće riješiti bez zajedničkog djelovanja međunarodnih i institucija BiH, prije svega Ministarstva bezbjednosti i svih bezbjednosnih agencija.

"Za mene je ohrabrenje visok stepen saglasnosti koja je postignuta između ministra bezbjednosti i članova Predsjedništva BiH o pitanju migracija. Dobar pomak je da Predsjedništvo bude na strani Savjeta ministara, odnosno Ministarstva bezbjednosti koje nosi najveću odgovornost za ovo pitanje", kaže Tegeltija. 

PRED ČLANOVIMA CIK-a NAPOR DA DOKAŽU SVOJ LEGITIMITET

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da je pred Centralnom izbornom komisijom /CIK/ BiH veliki napor da dokažu svoj legitimitet i pokažu da nisu izabrani kako bi pokušali prikazati rezultate izvan izborne volje građana.

Tegeltija je istakao da je teret članova CIK-a to što su izabrani u godini izbora, pri čemu je prekršena procedura njihovog izbora, te da je tu i pitanje političkog angažmana pojedinih članova CIK-a prije izbora na tu poziciju.

"Nadam se da su svjesni svoje odgovornosti pred građanima da sprovedu izbore na fer i korektan način i nadam se da je ovo posljednji put da imamo ovakvu situaciju pomjeranje izbora", rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara je naveo da je važno da se izbori održe, da BiH pokaže svoj demokratski kapacitet i da se ni na koji način ne uskrati pravo građanima da biraju onako kako je to definisano zakonom.

"Kao predsjedavajućem Savjeta ministara važno mi je bilo da niko ne traži izgovor u Savjetu ministara da ne bude izbora ove godine. Mislim da je u BiH mnogo onih koji nisu željeli ove lokalne izbore", rekao je Tegeltija za ATV i dodao da je u BiH specifična situacija zato što je opozicija ta koja ne želi izbore.

Odgovarajući na pitanje o ponašanju u zajedničkim institucijama srpskih predstavnika koji dolaze iz stranaka koje su opozicija u Republici Srpskoj, Tegeltija je rekao da im nije lako jer uporno pokušavaju da brane politiku koju su sprovodili u Sarajevu, a zbog koje su loše prošli na parlamanternim izborima.

"Ne znam kako lideri tih stranaka objašnjavaju svojim biračima zašto su oni rezervna većina SDA. Zašto nisu sa SDA napravili većinu na samom početku kada se formirala vlast, već su im rezervna većina kada SDA procijeni da bi nešto mogla da napravi na štetu, ponajviše, Republike Srpske?", upitao je Tegeltija, koji je član Izvršnog komiteta SNSD-a.

On je izrazio nadu da postoji dovoljno svijesti da se napravi većina Republike Srpske u Sarajevu i naveo da je spreman biti dio tog dogovora, te dodao da svako pravljenje većine iz FBiH sa pojedincima iz Republike Srpske, Srpskoj pravi ozbiljan problem.