Majkićeva je istakla da bolesnu BiH godinama pogrešno liječe i da Kristijan Šmit ničim ne može opravdati izrečeni stav da će "raditi na tome da se u budućnosti stvari u BiH odvijaju bez Milorada Dodika". Ističući da je zaprepaštena nedavnim Šmitovim izjavama, Majkićeva je navela da su izgovorene "prejake riječi za nekog ko nema potvrđeno formalno imenovanje, ko nije prošao uobičajenu proceduru izbora i koga ne priznaju dvije od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN".

Majkićeva je ukazala da nije slučajno da je on zaprijetio najvećoj političkoj stranci u Srpskoj SNSD-u, čiji lider Milorad Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH i ima najveći demokratski kapacitet u BiH. Podsjetila je da je Dodik na opštim izborima 2018. godine osvojio 368.000 glasova, za 142.500 glasova više od Željka Komšića, izabranog uglavnom bošnjačkim glasovima, i 155.000 glasova više od Šefika Džaferovića.

To, kaže ona, znači da je Dodik osvojio svega 70.000 glasova manje od Komšića i Džaferovića zajedno.

- Ključno pitanje je kako je to građanin Šmit zamislio da određuje budućnost BiH bez ljudi koji imaju najveću podršku naroda? Silom!? Stranom intervencijom!? Koji bi to stranac bio spreman učiniti takav nasrtaj na demokratiju u 21. vijeku? Prošle su teške devedesete godine, svijet se uveliko promijenio. Danas, kopirati Ešdaunov sistem rada u BiH, što očigledno Šmit čini, je poražavajuće - rekla je Majkićeva.

Prema njenim riječima, o stvarnim problemima sa kojima se ova zemlja susreće Šmit ne zna mnogo, a da se dovoljno uputio u odnose koji vladaju u BiH znao bi da srpski politički predstavnici godinama snažno brane Dejtonski mirovni sporazum, ne uzimajući ništa od nadležnosti BiH.

- Zar je to razlog što, po mišljenju Šmita, Dodika treba ukloniti iz političkog života? Bošnjački političari, svjesni da su uz pomoć međunarodne zajednice dobili mnogo više od onoga što im po Ustavu BiH pripada, ne pristaju na dijalog sa druga dva naroda, jer bi tada morali početi vraćati oduzete nadležnosti. Bez dogovora tri naroda, BiH ne može ni korak dalje - naglasila je Majkićeva.

Ona je dodala da su srpski predstavnici u institucijama BiH ukazivali na stalne nasrtaje na Dejton i pozivali na dijalog među ključnim političkim akterima radi iznalaženja odgovora na pitanja budućnosti BiH, ali nije bilo odgovora sa bošnjačke strane.

Majkićeva je dodala da je jedina preostala mogućnost bila korištenje mehanizma zaštite kojim raspolaže Narodna skupština Republike Srpske jer je nametanje "Inckovog zakona" bio jasan znak da tako dalje ne može.

Prema njenim riječima, to je razlog zbog kojeg srpski predstavnici ne učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH. Iako Šmit ističe da su "međunarodna zajednica", EU, SAD i samozvani visoki predstavnik na istoj strani, Majkićeva je podsjetila da su tako već 26 godina na istoj strani, te upitala šta je BiH imala od toga.

- Јureći za svojim mandatima niko od njih i ne primjećuje da je BiH bolesna, a da je oni godinama pogrešno liječe. Sa bonskim ovlašćenjima ili bez njih, Šmit ništa neće dobro donijeti ovoj zemlji. Karl Bilt je rekao, on je "od dijela rješenja postao dio problema" - zaključila je Majkićeva.