Ruski ambasador je rekao da se na posljednjoj sjednici UO PIK desilo nekoliko presedana, a jedan od njih je ostavka Valentina Incka na mjestu visokog predstavnika i izbor Kristijana Šmita na tu poziciju, bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN.

On je istakao da je na sjednici UO PIK-a bio protiv jer prilikom imenovanja Šmita nije ispoštovana procedura i ova odluka nije legitimna jer se visoki predstavnik ne može imenovati bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN.

"To je stalna procedura koja je bila za svakog visokog predstavnika. Obavezna je saglasnost Savjeta bezbjednosti UN", rekao je Kalabuhov za BHT1.

On je rekao da je procedura izbora visokog predstavnika definisana zaključcima Londonske konferencije i da su prilikom izbora Karla Bilta pozvali Savjet bezbjednosti UN da usaglasi ovo imenovanje.

Kod izbora Kristijana Švarc Šilinga nije bilo finalnog odlučivanja PIK-a o ovome i zamolili su Savjet bezbjednosti da razmotri ovu kandidaturu i da ponudi moguću saglasnost, nakon čega je dostavljeno pismo predsjednika Savjeta bezbjednosti u kome pozdravljaju ovu odluku.

"To je ta procedura koja mora biti ispoštovana", rekao je Kalabuhov.

Kalabuhov je istakao da BiH ne treba OHR i da za to postoje formalni, ali i razlozi koji se tiču realnog suvereniteta BiH.

"U Rezoluciji Savjeta bezbjednosti piše da OHR mora biti ugašen do 30. juna 2008. godine. Sada je pitanje ko je kriv, ako ne i visoki predstavnik koji ima mandat Savjeta bezbjednosti da ugasi OHR. Zašto to on nije ispunio?", pita Kalabuhov.

On je dodao da sa aparatom visokog predstavnika BiH nije 100 odsto samostalna i suverena zemlja.

Kalabuhov je naveo i da još uvijek nema zvaničnog prevoda Dejtonskog mirovnog sporazuma, ni Aneksa četiri, odnosno Ustava BiH na jezike naroda u BiH nakon 25 ili 26 godina.

On je dodao da su u preambuli kominikea sadržani pogrešni izvodi iz Dejtona i da nepravilno citiraju Ustav BiH, te da se zbog toga kreira pogrešna slika.

Ruski ambasador je napomenuo i da se ne slažu sa paragrafom koji se tiče migrantske krize, jer to nije tematika kojom treba da se bavi UO PIK-a, a ne treba da se bave ni pitanjem evropskih i evroatlanskih integracija.

"Pitanjima spoljnopolitičkih prioriteta BiH, evropske integracije i neke druge spoljnopolitičke prioritete treba usaglašavati unutar organa BiH", rekao je Kalabuhov.

On ističe da prioritet UO PIK-a treba da bude Dejtonski mirovni sporazum i ništa više.

Kalabuhov je naglasio da Rusija podržava realni suverenitet BiH i da je OHR postao kočnica progresa BiH.

Prema njegovim riječima, što se tiče NATO-a i EU i odnosa BiH, to pitanje treba da regilišu vlasti u BiH i te odluke Rusija prihvata.

Osvrćući se na tvrdnje o navodnom "malignom uticaju Rusije" u BiH, Kalabuhov je upitao čiji je maligni uticaj veći - Rusije ili visokog predstavnika.

Kalabuhov je rekao da ima dobru saradnju sa predstavnicima svih konstitutivnih naroda i građana.

"Ima dosta mogućnosti za saradnju i investicije", rekao je Kalabuhov i dodao da se nada da će biti novih ugovora kada je riječ o ekonomskoj saradnji.

(Srna)