"Uslovno međunarodni intervencionizam, jer sve što imamo na terenu od dolaska (Kristijana) Šmita na način koji nije u saglasnosti sa Dejtonom i dogovorenim procedurama, pokazuje da se taj međunarodni intervencionizam redukuje na intervencionizam Njemačke, koja pokušava da svoje interese nametne takozvanoj međunarodnoj organizaciji i da se uzdigne kao neki predsednik Saveta za primenu mira", rekao je Jovanović.

On je ukazao da u istoriji ne postoji suverena zemlju, članica UN, u kojoj takozvani visoki predstavnik odlučuje o svemu suštinskom i usmjerava sredstva za izborne potrebe da odgovaraju unaprijed zadatim rezultatima izbora, kako se to čini u BiH.

"Potpuno je jasno koga oni žele da budu izabrani, zato uzimaju novac u svoje ruke kako bi novcem kao nekim krvotokom izbora obezbedili rezultate i ličnosti na funkcijama koje će biti poslušne i u svemu povlađivati interesima takozvane međunarodne zajednice, u stvari, interesima Njemačke", rekao je Jovanović.

Stav Italije samo vrh ledenog brijega

On je ocijenio da je to što se Italija umiješala, možda, samo vrh ledenog brijega rastućih razlika unutar EU i izvesnog podozrenja prema ponašanju Njemačke kao nekog vrhovnog sudije.

"Oni misle da zato što su svojevremeno usvojeni Bonski principi, da su oni jedini u Evropi i na svijetu ovlašćeni da odlučuju kada će koristiti te principe, kako će ih tumačiti i kakav će odnos zauzimati prema političkim procesima u BiH", kaže Jovanović.

On smatra da takvo ponašanje ugrožava dosljedno sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a da su kritike koje Njemačka i neke druge zemlje upućuje na prema domaćim političkim činiocima, samo dimna zavjesa iza koje se ne vide pravi krivci za destabilizaciju političkih odnosa u BiH.

"Oni izmišljaju neke nosioce separatizma, kritikuju legitimne odnose Republike Srpske sa Srbijom, dižu galamu oko svega normalnog i predviđenog Dejtonom, da se ne vide prave radnje koje su uzrok onome što podriva političku stabilnost i sprečava funkcionisanje ustavnih i dejtonskih institucija", kaže Jovanović.

To da neko, pa bio on i nelegitimni visoki predstavnik, kako ističe Jovanović, određuje koliki će se novac trošiti na izborni proces u suverenoj zemlji ne može da se drugačije protumači nego kao nastojanje da se izaberu strukture koje garantuju sprovođenje njemačkih interesa u BiH.

On primjećuje da se i ruska operacija u Ukrajini koristi za kreiranje straha kako bi građani manje bili spremni da se bore za svoje principe, samostalnost i interese.

"Nijemci se ponašaju na izvestan način prema BiH, ali i na drugim planovima, veoma, veoma arogantno i ta arogancija ne zabrinjava ljude i institucije u BiH i Republici Srpskoj, već kako vidimo dižu se obrve na takvo ponašanje i kod drugih evropskih institucija", rekao je Jovanović.

Krajnje je vrijeme, smatra on, da se pošalju signali da je ponašanje Njemačke zabrinjavajuće.

"Izabrala je nelegitimnog visokog predstavnika, a onda mu šalje kontigente vojske kao podršku. Znači Njemačka treba da raspolaže ne samo institucijama i pravima da ukida i donosi zakone u BiH nego ako se neko ne ponaša po njenoj volji i interesima dovela je vojsku da silom sprovodi ono što ne može drugačije", zaključuje Jovanović.

Bečki dnevnik "Standard" objavio je da je italijanska Ambasada u Sarajevu intervenisala da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH.

List piše da "visokog predstavnika mnogi predstavnici EU vide kao konkurenciju, a da bi mnoge snage unutar EU htjele da tu funkciju oslabe ili čak ukinu".

Nijemac Šmit, koji nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN na dužnost za koju se predstavlja da je obavlja u BiH, nametnuo je u utorak, 7. juna, odluku o finansiranju opštih izbora u BiH.

Takvoj odluci su se usprotivili srpski i hrvatski zvaničnici u BiH koji su ocijenili da to predstavlja okupaciju BiH i poništavanje njenog suvereniteta. Ruska strana je ocijenila da je to "besramno zadiranje u tuđi novčanik".

Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, kao ni Rusija i Kina.