Podizanje bilo kakve ograde duž granice sa BiH, dodatno bi doprinijelo da Srbija postane tampon zona iz koje nema opcije da se izađe, reagovanje je iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Srbiji na zahtjeve bh. zvaničnika da bi na granicama trebalo da se postavi žičana ograda.
Direktor tog centra kaže da je BiH nespremna da brine o migrantima i suoči se sa krizom.
"Prema procjenama sa terena, više od 75 migranata dnevno pokuša da uđe u BiH, a nekada su te brojke i veće. Odsustvo bosanske rute dodatno bi opteretilo sve postojeće puteve, a mogućnost formiranja nove alternativne rute bi izostala. Podizanje bilo kakve ograde duž granice sa BiH ili njeno ojačavanje usporilo bi migracije i dodatno doprinijelo da Srbija, u kojoj dnevno boravi između 5.000 i 6.000 izbeglica, postane tampon zona iz koje nema opcije da se izađe", navode iz iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Srbiji.
Da od ideje Denisa Zvizdića o žičanoj ogradi na granici nema ništa, poručio je i prije nekoliko dana predsjedavajući i srpski član bh. Predsjedništva. Odavno stižu poruke da je migrantskom krizom još ranije trebalo da se pozabavi Savjet ministara i da su u tome zakazali. Zvanični brojčani podaci kažu da ih je značajno više u prvim mjesecima ove godine u odnosu na prethodnu. U Srpskoj je u protekla 24 sata pronađeno 11 migranata.
"Mi i dalje smatramo da postoje kapaciteti resursi da se na jedan adekvatan način, ne ugrožavajući ljudska prava i slobode, uhvati u koštac sa razvojom migrantske krize jer njegov razvoj može uticati na strukturu stanovništva u BiH, može izazvati eskalaciju raznih bezbjednosnih izazova, što je za nas potpuno neprihvatljivo", izjavio je Staša Košarac, predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Eskaliralo je u Unsko-sanskom kantonu. Na prošloj sjednici tamošnje Vladi dali su rok bh. institucijama od 30 dana da se zatvore prihvatni centri na njihovoj teritoriji. Tamo je sve više krivičnih djela.
"U prva tri mjeseca mi nažalost imamo 79 krivičnih djela, dok smo u protekloj godini imali 74 krivična djela. A jedna trećina tih krivičnih djela počinjena je od samih migranata i na tom području nismo zadovoljni prateći sigurnosnu situaciju u odnosu na 2018", rekao je Nermin Kljajić, ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.
Nije samo bezbjednost problem. Prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice, među migrantima ima zaraznih bolesti, šuge i vaši glave. U Unsko-sanskom kantonu zabilježena su i tri slučaja tuberkuloze. Za sada, kažu u Agenciji za izbjeglice, brojke oboljelih nisu zabrinjavajuće.
