"Sada možemo očekivati da se sudsko vijeće bavi pravom, činjenicama i dokazima, a ne politikantstvom, kao što je to bio slučaj u svim prethodnim predmetima", rekao je Kojić Srni, dodavši da ipak postoji i doza nepovjerenja, znajući procese koji su se do sada odvijali pred Haškim tribunalom.

Prema njegovim riječima, ovakva odluka je pozitivno iznenađujućom, ali i logična.

"U skladu je sa pravnim normama i standardima da ne može u Sudskom vijeću da sjedi neko ko je već presudio licu koje je optuženo u nekim drugim procesima, kao što je slučaj u predmetima "Tolimir", "Beara" i "Mlađo"", istakao je Kojić.

Haški mehanizam prihvatio je zahtjev odbrane bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića za izuzeće troje sudija iz žalbenog postupka zbog pristrasnosti.

Sudija Žan-Klod Antoneti prihvatio je zahtjev odbrane da se iz žalbenog postupka isključe sudije Teodor Meron, Karmel Ađijus i Liu Daćun.

Tužilaštvo BiH da što prije pokrene istragu u predmetu "Konjic"

Milorad Kojić zatražio je od Tužilaštva BiH da što prije pokrene istragu u predmetu "Konjic" jer je riječ o klasičnom primjeru udruženog zločinačkog poduhvata.

"Republički centar stavlja se u potpunosti na raspolaganje Tužilaštvu BiH, iako se plašimo, kada je riječ o pravosudnim institucijama na nivou BiH, da ovo ne završi kao slučaj Šemsudina Mehmedovića", rekao je Kojić.

On je rekao da je potpuno jasno da je Haris Silajdžić, s obzirom na funkciju koju je obavljao tokom rata, učestvovao u osnivanju logora na području Konjica i da je svojim potpisom davao sagasnost za osnivanje logora.

"Tu postoji njegova odgovornost", rekao je Kojić.

On je pohvalio MUP Republike Srpske i Policijsku upravu Trebinje koja je dostavila Tužilaštvu BiH izvještaj protiv Harisa Silajdžića u predmetu "Konjic".

Policijska uprava Trebinje dostavila je Tužilaštvu BiH izvještaj protiv Harisa Silajdžića zbog sumnje da je kao visoki funkcioner takozvane Republike BiH počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv čovječnosti na području opštine Konjic od 1992. do 1995. godine.

Prema nezvaničnim saznanjima Srne, Silajdžić se sumnjiči da je od 1992. do novembra 1993. godine u svojstvu ministra inostranih poslova, a nakon toga do kraja 1995. godine u svojstvu predsjednika takozvane Vlade BiH i jednog od osnivača Patriotske lige u Konjicu donosio odluke o osnivanju logora na području Konjica, Čelebići, Musala i Bradina.