To je jedna od 15 nekretnina sa spiska hrvatskog Ministarstva državne imovine, čiji su prijeratni vlasnici bili jugoslovenska preduzeća i sindikat. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi nisu spriječili tamošnju Vladu da objavi javne pozive za zakup. Nadležni entitetski i organi Bosne i Hercegovine godinama nisu osmislili zajedničku strategiju za pitanje sukcesije. Sudeći po odgovoru ministra pravde BiH, to se skoro neće desiti.

"Dok mi u Bosni i Hercegovini razgovaramo na koji ćemo se zakon pozvati, ko će sjesti, ko će šta tražiti, naša imovina se daje u zakup. Stoga sam ranije govorio, mislim da nam i sada nije kasno da sjednemo i da se dogovorimo ko će tražiti imovinu BiH u susjednim zemljama", kaže Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

Republici Srpskoj pripalo je 63, a Federaciji više od 100 devastiranih hotela i odmarališta na jadranskom primorju. Davanje pod koncesiju objekata koji su pripali pravnim licima iz Srbije i BiH epilog je donošenja novog Zakona o upravljanju državnom imovinom, koga su Hrvati izglasali u junu. 

Josip Grubeša je, prije nekoliko dana bio na sastanku kod hrvatskog ministra državne imovine, Gorana Marića. Nije bilo konkretnog dogovora. U hrvatskom Ministarstvu tvrde da davanje pod zakup ne dovodi u pitanje vlasništvo. Na taj korak su se, kažu, između ostalog odlučili i zbog toga što su ruinirani objekti prijetnja lokalnom stanovništvu.

"Aneks G Ugovora o pitanjima sukcesije ne daje pojedinim fizičkim i pravnim licima pravnu osnovu za povrat njihove prijeratne imovine, već će takav povrat ili isplata naknade, eventualno biti moguća kada se sklopi dodatni bilateralni ugovor. Budući da bilateralni sporazum nije sklopljen s Bosnom i Hercegovinom, ne može se ni razmatrati pitanje vraćanja imovine", kažu iz Ministarstva državne imovine Hrvatske.

Dok ministar pravde kaže da nije jedini nadležan za više od 200 objekata u Hrvatskoj, jer je samo sedam u vlasništvu BiH, a ostali su iz dva entiteta, i da je odgovornost na svima, rukovodstvo Republike Srpske poručuje da će uraditi sve da zaštiti svoju imovinu. Nijedan od objekata kojima raspolaže Srpska nije se našao na prvom spisku za tridesetogodišnji zakup, što ne znači da se to neće dogoditi. 

Među preduzećima iz Srpske, “Nestro petrol” u Hrvatskoj ima pet nekretnina za koje već vodi nekoliko sporova. “Elektrokrajina” raspolaže sa četiri odmarališta, “Čajavec” sa četiri poslovna prostora, a nekretnine imaju i Željeznice. Procijenjena vrijednost imovine koja pripada RS je oko dvije milijarde maraka.