Sabor navodi da dosadašnja istoriografska istraživanja ukazuju da je tzv. Armija BiH više pobila i protjerala Hrvata, nego HVO Bošnjaka, što zna i DŽaferović, prvi "bezbjednjak" Bošnjaka u ratu u Zenici, tadašnjem centru islamske radikalizacije u BiH, kada uporedi popis stanovništva iz 2013. s onim iz 1991 godine.

HNS ocjenjuje da DŽaferović traži opravdanje za etničko čišćenje Hrvata u Bugojnu, a uzrok vidi u navodnom zločinu HVO-a u bugojanskom selu Vrbanji 1992, te postavlja pitanje zašto ga poslije rata nisu procesuirale bošnjačka paraobavještajna služba /AID/ u saradnji s Tužilaštvom BiH već se čekala 2019. godine.

Jedno od pitanja, koje postavljaju u HNS-u, je i da li je to DŽaferovićev pokušaj zataškavanja istrage o njegovoj ulozi i ulozi AID-a o pripremi pripadnika Al-Kaide na terorističke napade 11. septembra 2001. na NJujork ili još gorih zločina širom svijeta s obzirom na to da zna kome je sve potpisao i omogućio državljanstvo BiH.

HNS navodi da je DŽaferovićevo sotoniziranje pobijenih i protjeranih bugojanskih Hrvata, koje je počinila tzv. Armija BiH, u funkciji zataškavanja tih zločina i procesuiranja odgovornih iz tzv. Armije BiH, ali i zataškivanja istrage zločina zbog kojih je i sam odgovoran.

Ako neko ne razumije o čemu se radi, iz HNS-a poručuju da se prisjeti iskaza Mirsada Kebe o zločinima AID-a i tzv. Armije BiH nad Hrvatima i Srbima u ratu.

"Kebo je nestao s bošnjačke političke scene upravo iz tog razloga. HVO i Hrvati su branili BiH i sada je brane za razliku od drugih koji je i ovakvim izjavama, koje daje bošnjački član Predsjednistva BiH, na najdirektniji način ruše", navodi se u saopštenju.

Iz HNS-a napominju da pravda u BiH nije ista za sve narode i građane, o čemu svjedoči upravo slučaj Bugojno.

Sabor ističe da za mučenja i zlostavljanja zatočenih pripadnika HVO-a u logorima u Bugojnu postoje brojna svjedočenja, ali da se očito veoma uspješno zataškava odgovornost DŽevada Mlaće, Selme Cikotića i drugih visokih zvaničnika tzv. Armije BiH i njihovo procesuiranje.

"Tada je odveden 21 zarobljeni pripadnik HVO-a, od toga tri su tijela pronađena, a za 18 se još traga", navodi se u saopštenju HNS-a.

DŽaferović je u Bugojnu, na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana bugojanskih jedinica, rekao da je HVO bio u službi udruženog zločinačkog poduhvata, te da "o prirodi tog agresorskog poduhvata, najbolje govori činjenica da je HVO, koji nigdje na području Bugojna nije mogao vojno da nadvlada tzv. Armiju RBiH, počinio masakr nad 45 nedužnih civila u Vrbanji".