Migrantska kriza i migrantski talas u BiH u stvari su paravan i za ubacivanje poraženih vojnika Al Kaide, Nusra fronta i Islamske države, smatra Dževad Galijašević, stručnjak za borbu protiv terorizma. BiH nije dovoljno unutrašnjih problema, već ih i uvozi, piše Sputnjik.
Slike sa graničnog prelaza Maljevac, između BiH i Hrvatske, gdje migranti iz Azije pokušavaju da nasilno pređu na teritoriju EU, gdje je policija sa obje strane granice intervenisala kako bi ih spriječila u naumu da se domognu "obećane zemlje", ali i slika antimigrantskih protesta građana Bihaća, govore da BiH ne zna šta da radi sa velikim brojem migranata koji nadiru.
Broj migranata koji se nalaze u Bihaću varira. Neki tvrde da ih ima između tri i pet hiljada, dok pojedini izvori navode i broj od čak 10.000 migranata. Dovoljno je uporediti ovu cifru sa brojem stanovnika Bihaća, kojih, prema popisu iz 2013. ima 43.007, da bi se vidjele razmjere problema.
Nameće se pitanje, zašto je vlast u BiH pristale da prihvate tako veliki broj migranata.
Sarajevo se na taj način odužuje i svojim sponzorima, odgovara stručnjak za terorizam Dževad Galijašević. Slike žena i djece djeluju potresno, ali i oni su samo maska za veliki broj terorista i potencijalnih terorista koji se kriju u redovima migranata, upozorava on.
"Migrantska kriza i migrantski talas u BiH u stvari su dimna zavjesa za ubacivanje poraženih vojnika Al Kaide, Nusra fronta i Islamske države u BiH. Tu oni imaju bazu u kojoj mogu da se na određeno vrijeme primire i da ne budu predmet progona bezbjednosnih agencija. Da istovremeno svoja borbena znanja i ratničke vještine prenesu na neku novu zavedenu bošnjačku djecu, neke nove muslimane, koji će biti upotrebljeni u nekim novim ratovima", tvrdi Galijašević.
Naravno da u svakom migrantskom talasu ima i određeni broj žena i djece, koji izazivaju saosjećanje i želju da se njihov status, kao humanitarni problem, riješi, dodaje on.
Međutim, kako kaže, devedeset odsto onih koji su ušli u BiH kao migranti su mladi muškarci koji izgledaju kao vojnici. Protest građana Bihaća nije motivisan samo bezbjednosnom prijetnjom, već i time što migranti ove vrste nude, kako Galijašević kaže, potpuno novi, agresivni koncept života i agresivni koncept islama.
"To muslimani u BiH ne žele i oni u njima vide objektivnu prijetnju, ne samo sa stanovišta bezbjednosti, nego i sa stanovišta nametanja određenih vjerskih koncepata, postupaka i načina na koji treba ubuduće živeti. BiH je, naravno slijepa ulica. U slijepu ulicu ugurati toliko migranata možete samo ako imate direktne veze u određenim bezbjednosnim agencijama", objašnjava Galijašević.
U Ministarstvu bezbjednosti i Savjetu ministara, Galijašević i vidi slabu tačku BiH.
Prema njegovim predviđanjima, problem sa migrantima u BiH neće moći da se lako riješi. Ono što je vidljivo, kaže, to je da građani Bihaća ne žele migrante u svom gradu, a za to, kako kaže, imaju i dobre razloge.
I način identifikacije migranata nesiguran je, prema Galijaševićevim riječima, jer, kako kaže, ime koje migrant daje BiH Graničnoj policiji nije njegovo pravo, već ratničko ime.
Bh. vlasti su, istina, počele da uzimaju biometrijske podatke od migranata, ali šta to vrijedi kada ti podaci ne mogu da se uporede sa podacima iz njihovih matičnih zemalja, pita se Galijašević.
