Dodik je rekao da BiH ima međunarodnu superviziju i međunarodni protektorat, u kojem vlada stranac koji nije izabran.

On je podsjetio da je Aneks 10 Dejtonskog sporazuma uveo visokog predstavnika, koji je trebao da bude tumač civilnog dijela sporazuma i nema izvršnu vlast, a onda su nametnuta "bonska oblašćenja" da visoki predstavnik donosi zakone.

"Ti zakoni koje donosi visoki predstavik su neodrživi, mijenjaju Ustav BiH. Ako se promijeni ustav, onda legalizujemo sve što su uradili. Onda je sve gotovo, zatvaramo radnju. Mi Srbi to ne smijemo dozvoliti", rekao je Dodik sinoć za Televiziju "Hepi".

On je naveo da pripada ljudima koji ne vjeruju u BiH.

"Srbi su samo tražili dejtonski status i to ne možemo da dobijemo", rekao je Dodik.

On je podsjetio da je i Venecijanska komisija rekla da je visoki predastavnik višak i da ne može zemlja u EU sa međunarodnim protektoratom, dodajući da su onda otišli još dalje u toj "zapetljanosti" i ubacili tri stranca u Ustavni sud, koji sa Bošnjacima čine većinu i donose odluke i zakone.

"To nigdje nema. Ja sam tragao, to nigdje nema. Ako je išta dokaz suvereniteta, to je da ustavni sud mora da bude neprikosnoven", rekao je Dodik.

Dodik je ocijenio da Republika Srpska samo ozbiljnim pristupom može da sačuva svoju poziciju, želi u EU, ali da se uvaži realnost u BiH, te podsjetio na primjere Belgije, NJemačke, Austrije, koje su članice EU.

"Mi samo tražimo da budemo vidljivi onoliko, koliko smo u Ustavu. Ako nam kažete da je evropski cilj da se odreknemo mehanizma u kojem se štitimo da nas preglasaju u BiH, onda to ne može da se desi. To nije fer ni korektno od stranaca da se toga odreknemo", rekao je Dodik, navodeći da je spreman da to kaže, bez obzira koliko EU bila moćna.

On je rekao da se ne zna šta nosi istorija i da li će za 50 godina da postoji EU, ili će još neke zemlje da izađu, a Srpska bi trebalo da preda neka svoja prava.

Dodik je naveo da je problem što se pokušava da se modelira BiH, da se prihvati dominacija građanskog koncepta - jedan čovjek, jedna glas, ali da je to moguće samo u dominantno jednonacionalnim zemljama, dok je u višenacionalnim to problem.

"Postoji jedna propaganda koji ide za tim – `pusti ove priče o borbi za državu, da vidimo od čega se živi`", naveo je Dodik napominjući da se, u stvari, bez države ne može da živi.

Dodik je rekao da u kontaktima sa strancima postoji nivo do kojeg on može da priča i da oni nikada ne kažu da treba ukinuti Republiku Srpsku, ali sve rade na tome, iako pričaju da dolaze u dobroj namjeri.

"Tačno znam šta Republika Srpska hoće, a šta neće. Hoće da bude dio dijaloga. A šta neće? Ta vrsta priča o promjeni ustava koju nam nameću, da legalizujemo neke njihove stvari koje su već učinili, a da mi samo dignemo ruku, to se neće desiti dok ja i moji ljudi sjedimo i branimo interese Srpske", rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, da li će doći neka generacija koja će to uraditi, to je u rukama naroda.

"Taj veliki demokratski svijet, pod navodnicima, stalno je očekivao da Srpska ćuti, nametali su promjene ustava. Meni nikad neće biti dosadno da govorim da ne postoji u ustavu pravosuđe, tajne službe, bilo kakvi prihodi na nivou BiH. A danas sve to ima", rekao je Dodik.

Dodik je naglasio da traži da se primijeni međunarodni ugovor, a da njemu kažu da zato ruši Dejton, što je apsurdna situacija.

"Poznate su metode stranca `zavadi, pa vladaj`. Stranci rade najčešće subverzivno i kada djeluje da pomažu. To sam okusio na mnogim mjestima", rekao je Dodik.

Dodik je podsjetio da niko od stranaca nije reagovao na Rezoluciju SDA, u kojoj se zalažu za BiH bez Republike Srpske, sa regijama, u kojima Srbi ne bi mogli da sprovode svoju autentičnu i nacionalnu politiku, dok osude sve iz Republike Srpske na sam pomen da je BiH teška i neodrživa, da nema bazičnog konzensusa.

Govoreći o ultimatumu visokog predstavnika Valentina Incka da se skine ploča sa imenom Radovana Karacića na Palama, Dodik je napomenuo da se traži od njega da tu ploču skine, ali da ta priča nije uopšte u nadležnosti Predsjedništva BiH.

"Šta to znači ako od mene traže da fizički skinem ploču. S druge strane, u Sarajevu su ulice, škole po njihovim zločincima i to nikome ne smeta. Od stradalih Bošnjaka pokušavaju da nam nametnu priču o genocidu, a za stradanje Srba ništa. To je nedospustivo", naveo je Dodik.

Govoreći o Srebrenici, Dodik je istakao da se o tome nije ništa pričalo do 2001. godine, pa čak ni poslije Dejtona 1996. godine, a Alija Izetbegović nije nijednom otišao u Srebrenicu, nego "ta haranga da je to genocid počinje odjednom 2001. godine dolaskom Pedija Ešdauna za visokog predstavnika".

On je podsjetio da je tadašnja Vlada Republike Srpske pod međunarodnim prijetnjama i pritiskom usvojila izvještaj o Srebrenici, kao i da su smjenjivani srpski političari, policajci, bez mogućnosti da se žale.

Dodik je rekao da nijedna haška presuda nije došla do ubijenih 8.700 Bošnjaka u Srebrenici, kako je pisalo u tom izvještaju, te dodao da je nemoguće da je za tih sedam srebreničkih dana pobijeno toliko ljudi, ali je taj izvještaj u Hagu korišćen kao činjenica, te da ga je kasnije Srpska poništila.

On je podsjetio da su u Srpskoj formirane dvije ekspertske komisije za stradanje Srba u Sarajevu i za Srebrenicu, te da je izvještaj za Sarajevo, koji su napisali najeminentniji stručnjaci iz oblasti stradanja, demografije, istorije, genocida, prezentovan i pokazao da je 11.000 Srba nestalo i ubijeno u različitim privatnim i drugim zatvorima koje je organizovala takozvana Armija BiH.

Dodik je rekao da u Sarajevu neće da objasne šta je bilo u tim logorima, jer žele da nestanu Srbi koji su prošli kroz te logore, jer postoji još živih svjedoka, a do sada niko nije otvorio nikakav proces.

"U tom izvještaju se kaže da su Srbi kao nacionalna zajednica ugušeni i nestali u Sarajevu, što je ozbiljna kvalifikacija. Na tom prostoru je bilo 158.000 Srba, a sada nekoliko hiljada", rekao je Dodik.

On je naveo da su Srbi na području Sarajeva imali više od 50.000 stambenih jedinica i poslovnih objekata, a izvlači se računica da je to 50 milijardi KM bogatstva, ne računajući puteve, javne objekte, pozoršita i drugo šta je pravljeno od zajedničkih sredstava, što govori o satiranju Srba.

"Nema niko da je odgovarao što je ubijao i opljačkao Srbe. Sud i tužilaštvo to ne rade, a Zapad, koji bi trebalo da bude pravičan, ignoriše to... Nama se Sarajevo nameće kao zajednički grad, a ulice tamo nose naziv `Zelenih beretki`, koje su masakrirale Srbe", rekao je Dodik.

Dodik je naveo da se u ime pomirenja, kao neki uzvišeni cilj, stalno poziva da se Srbi i Srpska odreknu svog identiteta.

"Samo si dobar Srbin ako služiš njihovim interesima, da ti dozvoljavaju ne da hodaš, nego da pužeš, onda si dobar Srbin... Mi se danas ne sukobljavamo, nema fizičkih ekscesa Srba i Bošnjaka", rekao je Dodik.