Međed je naveo da je do danas sa područja Doboja uklonjeno svega 4,5 do pet odsto minsko-eksplozivnih sredstava. 

On je novinarima, nakon sastanka sa gradonačelnikom Obrenom Petrovićem u Doboju, rekao da je najzagađenije područje Trebave, Skipovca, Paležnice i još nekoliko mjesta, koja će biti uzeta kao prioritet. 

"Danas smo se dogovorili da Doboj preko BiH MAK-a pošalje prioritete, da bi ih mi mogli uvrstiti u naš plan za narednu godinu, a koji Vlada usvaja", dodao je Međed. 

On je najavio da će timovi za deminiranje Uprave Civilne zaštite Republike Srpske aktivno učestvovati tokom realizacije projekta odbrane od poplava u Doboju, kao i obuci lokalnih spasilačkih timova, s obzirom da sistem zaštite i spasavanja počinje od lokalne zajednice. 

Međed je rekao da je sa Petrovićem osim o prioritetima deminiranja u narednom periodu, razgovarao i o temama iz oblasti zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara. 

Gradonačelnik Doboja Petrović kaže da je Gradska uprava izradila projekat zaštite grada od poplava u vrijednosti od 24 miliona KM, čijoj realizaciji treba da prethodi deminiranje terena obale rijeke Bosne, od ušća rijeke Usore u Bosnu do naselja Bare, a sve uz podršku Vlade Republike Srpske. 

Pomoćnik direktora Uprave Civilne zaštite Republike Srpske Dragan Kos kaže da su nadležne institucije procijenile da je nakon poplava iz 2014. godine oko deset odsto uzvodnih minskih polja od Doboja pomjereno. 

On je najavio da će biti izvršena procjena situacije u vezi sa minama, kao i pregled pozicija građevinskih radova koji su bili izvođeni u nekadašnjoj zoni borbenih dejstava. 

Načelnik gradskog odjeljenja Civilne zaštite Miroslav Milošević kaže da je na području Doboja oko 18 kilometara kvadratnih zagađeno minama, od čega je deminirana jedna trećina. 

On kaže da lokalna civilna zaštita nema podatke da su nakon poplava iz 2014. godine uočene nove mine uz obalu rijeke Bosne.