U intervjuu za Atinsko-makedonsku novinsku agenciju (Amna) Cvijanovićeva je naglasila da Dejtonski sporazum jeste zaustavio tragični sukob, ali je istovremeno jasno i precizno odredio raspodjelu nadležnosti i način funkcionisanja institucija na svim nivoima vlasti u BiH.

Govoreći o tvrdnjama da je Dejtonski sporazum prevaziđen, Cvijanovićeva je rekla da problem sa Dejtonskim sporazumom nije u tome što je prevaziđen, već što nije dobio šansu da zaživi u praksi.

"Ni mastilo na peru kojim je potpisan nije se osušilo, u trenutku kada je krenula njegova nasilna i protivpravna revizija. To su najčešće radili visoki predstavnici u BiH koji su sebi, opet protivpravno, pribavili diktatorska ovlaštenja, urušavajući demokratske temelje i povjerenje između različitih etničkih grupa u BiH", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je upitala čemu uopšte izbori, domaće institucije i predstavnici naroda, ako će odluke u zemlji donositi neizabrani stranci koji nikome ne polažu račune za svoje postupke?

"Osim toga, intervencionizam te vrste je u suprotnosti sa demokratskim načelima, pa time i procesom evropskih integracija. Rezultat te politike je ustavnopravni i politički haos, u kojem Ustav u mnogim oblastima predviđa jedno, a u praksi se sprovodi nešto sasvim drugo", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da se njena politika, kao i politika Republike Srpske svodi na dosljedno poštivanje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH koji je njegov Aneks četiri i ništa manje i ništa više od toga.

"To je jedna sasvim legitimna i legalistička pozicija koja ne podrazumijeva nikakve podjele, već intenzivan dijalog predstavnika različitih etničkih grupa i konsenzus u odlučivanju, baš kako i predviđa najviši pravni i politički akt u BiH", naglasila je Cvijanovićeva u intervjuu za grčku novinsku agenciju.

Na tvrdnju grčke agencije da je BiH gotovo tri decenije nakon rata i dalje opterećena etničkim podjelama, Cvijanovićeva je odgovorila da to što se naziva etničkim podjelama, ona bi nazvala demokratskim pluralizmom različitih etničkih grupa, karakterističnim za konsocijativne demokratije, upitavši zašto je to dozvoljeno i normalno u jednoj Belgiji, koja je članica EU, a u BiH se predstavlja dramatično.

Na pitanje da li dijeli mišljenje sa onima koji izražavaju bojazan da je BiH trenutno najopasnije žarište tenzija na Balkanu, Cvijanovićeva je rekla da ne dijeli, te da se svaka zemlja suočava sa određenim izazovima, pa tako i BiH koja je po mnogo čemu specifična.

"Postoji mnogo kompleksnih izazova u BiH, ali oni nisu bezbjednosne, već političke prirode. Zbog toga ne smatram opravdanim, niti korisnim bombastične medijske napise koji predimenzioniraju unutrašnje probleme u BiH ili im daju neku bezbjednosnu konotaciju, jer je štetno, a uostalom i netačno", pojasnila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

Na pitanje kakva je situacija sa migracijama u BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da je, generalno, BiH većinom tranzitna zemlja, a gotovo nikada krajnja destinacija migranata.

"Zbog toga se trudimo da za njih obezbijedimo sve neophodne humanitarne uslove, ali smo isto tako jasno rekli da na teritoriji Republike Srpske ne posjedujemo odgovarajuće kapacitete za njihov smještaj. Mislim da je važno da na svim nivoima vlasti ispoštujemo sve bezbjednosne i humanitarne standarde, kao što smo radili i u prethodnom periodu, uz uvažavanje činjenice da BiH ipak nije njihov cilj, već samo usputna stanica".

Govoreći o odnosima BiH i Grčke, Cvijanovićeva je rekla da u bilateralnim odnosima nema otvorenih pitanja, te da su oni na veoma visokom nivou, što predstavlja odličan temelj za unapređenje saradnje u brojnim oblastima.

"Postoji ogroman neiskorišten prostor u tom pogledu, posebno u domenu privrede, energetike i turizma. Naša želja je da spoljnotrgovinska razmjena BiH i Grčke bude mnogo intenzivnija, jer je na prilično niskom nivou, a da poslovni ljudi budu bolje uvezani nego što su danas", dodala je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u intervjuu za grčku novinsku agenciju Amna.