"S jedne strane, da to vratimo u humanitarnu dimenziju, a da ne ugrozimo na bilo koji način političku, odnosno bezbjednosnu situaciju. Čini mi se da razgovori koje vodimo ovih dana idu u tom pravcu i da ćemo na vrijeme reagovati kako ne bi dobili potpuno novu dimenziju", istakao je Čović.

Čović je ocijenio da je migrantska kriza, od humanitarnog, postala bezbjednosno pitanje, posebno u Unsko-sanskom kantonu, Tuzlanskom kantonu i Kantonu Sarajevo, područjima gdje su bili i gdje su i sada migranti.

"Da ne budemo naivni, mi razmišljamo da je to i dio strategije, čak i da se područje Hercegovačko-neretvanskog kantona stavi u jedan takav kontekst. Prema tome ćemo se tako odnositi", rekao je Čović nakon sastanka sa delegacijom HDZ-a Hrvatske, koju je predvodio Predsjednik Odbora za spoljne i evropske poslove ove stranke Gordan Grlić Radman.

Čović je naglasio da će novi Savjet ministara drugačije gledati na migrantsku krizu koja postaje ključni problem funkcionisanja normalne političke stabilnosti u BiH.

On je izrazio nadu da će novi Savjet ministara primarno donijeti zakone za koje su još prije dvije godine rekli da će biti doneseni, odnosno, da će biti promijenjeni i prilagđeni trenutnom ambijentu, kako migrantima, čiji su identitet i namjere nepoznati, ne bi bilo dozvoljeno da uđu u BiH i da se ponašaju kao dio BiH.

Čović je dodao da se odavno nije razmišljalo o tome kako zaustaviti migrante koji nelegalno ulaze u BiH, koji za to nemaju preduslove.

"Nismo ih stavili u okvire zakona BiH, nego smo brinuli gdje ćemo s njima i prepuštali volji tih ljudi da brinemo o bezbjednosnom prostoru oko njih, pa i njih samih", rekao je Čović novinarima u Mostaru.

On je dodao kako je uvjeren da će biti napravljen veoma jasan politički okvir za djelovanje Savjeta ministara kada je u pitanju migrantska kriza.

Radman, koji je i ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, rekao je da su migracije veliki izazov i da Hrvatska, iako nije članica Šengenskog prostora, čuva nacionalnu i granicu EU.

"Kada Hrvatska štiti svoju granicu, onda govorimo o ilegalnoj migraciji. Јedno su izbjeglice, za koje postoje konvencije i odgovornost, a drugo su krijumčari koji zarađuju... Imamo 6.500 policajaca koji čuvaju hrvatsku granicu, odnosno granicu EU", istakao je Radman.