"Činjenica je da imamo 100 nametnutih popravaka kroz ustave u BiH, koji nisu prošli predviđenu parlamentarnu proceduru, najbolje ilustruje ambiciju donosilaca nametnutih rješenja", pojasnio je Čović.

Čović, koji je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da se na isti način može govoriti o izmjenama Izbornog zakona BiH, nametnutog na sličan način, bez parlamentarne procedure.

"Kako bismo obezbijedili izlazak iz stanja u koji smo dovedeni, neophodno je iskoristi trenutni okvir Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, čuvajući ključne vrijednosti i obezbijediti, prije svega, izmjenu Izbornog zakona, obezbijediti legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim političko-administrativnim nivoima vlasti, kako to Ustav BiH predviđa, najbolje u prvoj polovini naredne godine, kroz definisanu parlamentarnu proceduru", rekao je Čović za hrvatski "Večernji list", izdanje za BiH.

On je naveo da bi time bili relaksirani odnosi i sprovedeni rezultati na svim nivoima vlasti, te istakao da bi ovaj minimalan, ali bitan iskorak, mogao omogućiti BiH i dobijanje statusa kandidata na evroatlantskom putu.

Govoreći o izmjeni Izbornog zakona, Čović je rekao da je o tome razgovarao sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem, američkim ambasadorom Erikom Nelsonom i šefom Delegacije EU u BiH Johanom Satlerom, te da je dogovoreno da se do polovine januara pristupi obavezama koje su potpisane u Mostaru.

Prema njegovim riječima, tu više nema prostora za bilo kakvo odgađanje i taj dio se mora riješiti s konačnim prijedlogom koji rješava ključne prepreke u unutrašnjim odnosima i ispunjava sve sudske presude.

"Konstitutivni narodi su nepromjenjiva kategorija i njihovo legitimno predstavljanje nema nikakvu efikasnu alternativu i te činjenice su svjesni apsolutno svi pa čak i oni koji tu činjenicu nastoje izvrgnuti na svakom koraku", ponovio je lider HDZ-a.

Osvrćući se na nedavno održane lokalne izbore u BiH, Čović je rekao da se sve ono na šta je upozoravao posljednjih mjeseci, manifestovalo kroz završni dio izbornog procesa, kada su se aktivnosti prebacile u Sarajevo i Glavni centar za brojanje.

Prema njegovim riječima, ne zna se koja metodologija se primjenjivala vezana za prijem glasačkih listića iz inostranstva.

"Ovakav sastav Centralne izborne komisije /CIK/ BiH dio je političkih i jako opasnih namjera kojima se želi manipulisati izbornim rezultatima, shodno politikama onih koji su ih na ta mjesta i instalirali", naglasio je Čović, te dodao da takve metode dovode u pitanje održavanje izbornog procesa i povjerenja u institucije, direktno kršenje volje građana.

On smatra da se nakon izbora u Mostaru mora otvoriti i pitanje organizacije CIK-a, kako bi se obezbijedio demokratski izborni proces u koji neće postojati nikakve sumnje.

Kada je riječ o izborima u Mostaru koji se održavaju nakon 12 godina, Čović očekuje pobjedu, većinu u budućoj Skupštini grada i budućeg gradonačelnika iz reda HDZ-a, jer je program ove stranke garant evropskog Mostara, kao jednog od centara jugoistočne Evrope.

On je pozvao Mostarce da u što većem broju izađu na izbore i odaberu svoje predstavnike i buduće nosioce svih pozitivnih procesa u ovom gradu.