Čović, koji je i predsjednik HDZ-a BiH, istakao je da su se u ovoj stranci opredijelili da 2021. godina, koja nije izborna, bude prilika da se dovede u red sve ono što nije prethodnih godina, a kao prioritet naveo je izmjenu izbornog zakodavstva i reforme u vezi sa putem BiH ka EU.

- Mislim da alternative nema. Ne želim ni razmišljati šta bi se dogodilo da u ovoj godini ne završimo reformu Izbornog zakona i neke druge reforme koje se vezuju za naš kandidatski status sa EU - rekao je Čović za "Večernji list".

Čović je naveo da se o tome vode intenzivni razgovori na tragu sporazuma potpisanog 17. juna prošle godine u Mostaru.

Prema njegovim riječima, u izbornom zakonodavstvu ima mnogo tehničkih izmjena koje treba uraditi, ali je prioiritet da jedan narod ne bira drugom predstavnike.

- Јedna grupa ljudi radiće na tome kako riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva, a da ono bude prihvatljivo za sve. Uvjeren sam da se Ustav neće moći promijeniti jer nemamo dvotrećinsku većinu u parlamentu - rekao je Čović.

On je naveo da su zakonske izmjene moguće i potrebne, te da očekuje desetine poboljšanja Izbornog zakona kako bi se izborni proces u BiH doveo na standarde koji važe u EU.

- Sve se to mora završiti u ovoj godini, te sugerišem i onima koji misle da mogu nekoga prevariti da to ne rade jer mogu izazvati nesagledive posljedice - poručio je Čović.

On je sa žaljenjem konstatovao da je BiH 2018. godine propustila priliku da dobije kandidatski status za EU.

- Nakon izbora 2018. godine i upravo izigravanja izborne volje jednog naroda, sve je stalo i dobili smo haos - rekao je Čović i upitao "šta je BiH dobila time što Bošnjaci imaju dva člana Predsjedništva BiH".

Navodeći da ta dva člana Predsjedništva BiH ne mogu otići u 70 odsto države, Čović je konstatovao da je to porazno.

- Evo vidite, ovih dana Bisera Turković, ministar inostranih poslova koju sam uvažavao, izlazi i komentariše prvostepenu presudu za ratne zločine, što je nezapamćeno. Piše note samoinicijativno iz svog kabineta - rekao je Čović, ističući da to nisu institucije BiH.

On je dodao da sljedeće mjesece treba iskoristiti za ispunjavanje 14 uslova EU kako bi BiH u drugom dijelu godine mogla očekivati dobijanje kandidatskog statusa i približavanje onome gdje su danas Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija.

Kada je riječ o činjenici da na nivou Federacije BiH još nisu sprovedeni rezultati opštih izbora iz 2018. godine, Čović je ponovio da to govori o neorganizovanosti sistema i neodgovornosti.

On je podsjetio da su u međuvremenu došli i lokalni izbori i naveo da je pri tome pričinjena strašna politička greška, koja je strateški projekt jedne od politika u BiH.

- Imenuje se Centralna izborna komisija BiH mimo zakona i procedura, te se onda njom upravlja kao takvom iz jednog centra moći, jedne politike, jednog kabineta - rekao je Čović i dodao da priželjkuje da u raspravi o Izbornom zakonu i drugim propisima CIK bude potpuno depolitizovan.

Govoreći o odnosima BiH sa Hrvatskom, Čović je ocijenio da su oni odlični i da svaki dan postoji novi sadržaj u tim odnosima.

- Јedan dio možemo posmatrati i kao odnos BiH i Hrvatske kao države i oni su uvijek otvoreni zbog pitanja koja nameće, uslovno rečeno, političko Sarajevo, koje želi da je njihovo nacionalno pitanje i pitanje BiH, a nije i ne može biti - konstatovao je Čović i dodao da u Hrvatskoj postoji potpuno razumijevanje za položaj Hrvata u BiH.