Predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana Zoran Blagojević istakao je da je krajnje vrijeme da se zbog ratnih zločina nad Srbima na Ozrenu, Vozući i u samoj Zenici pokrene pitanje odgovornosti člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, ratnog načelnika Centra službi bezbjednosti Zenica.
Reagujući na Džaferovićevu izjavu da iza takozvane Armije BiH nisu ostale "masovne grobnice i logori", Blagojević je od ratnog načelnika CSB Zenica zatražio da odgovori gdje su tijela 64 srpska vojnika i civila koje su žive zarobili pripadnici Petog bataljona 375. Brigade i predali ih jedinici "El mudžahedin" u Kamenicu.
"Smije li se to Džaferović svjedočenjima preživjelih Srba kampa Kamenica u kojem su Srbima odrubljivane glave koje su ostali zarobljenici bili priseljni da ljube, o čemu postoji i video zapis", upitao je Blagojević u izjavi Srni.
Blagojević je naveo da je u Stogu pronađena masovna grobnica srpskih vojnika sa 21 tijelom od kojih su gotovo sva bila obezglavljena i ukazao na licimjernost izjave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Od Džaferovića očekuje odgovor na pitanje ko je 10. septembra u Zavidovićima ubio novinara Jadranka Božanovića, Srbina koji je ostao u tom gradu i izgubio glavu vjerujući u suživot.
"Da li sve to ukazuje da vojska takozvane Armije BiH nije počinila ratne zločine", pita Blagojević.
Na Džaferoviću konstataciju da su "poštovana ljudska prava svih ljudi, te očuvani svi kulturno-istorijski, vjerski objekti i spomenici tamo gdje je bila takozvana Armija BiH", Blagojević je naveo da su u rušilačkom pohodu te iste armije spaljeni i uništeni svi pravoslavni vjerski objekti uključujući i srednjevijekovni manastir Sveta Trojica u Vozućici.
Ista armija, dodao je, spalila je 30 srpskih sela sa područja Vuzuće i južnog dijela, protjerala 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, izvršila etničko čišćenje Srba sa područja zeničke regije, započeto 1992. godine
"Džamiju u Vozući koja je sagrađena 1992. godine Srbi nisu dirali i ostala je sačuvana i nakon 1995. godine", izjavio je Blagojević.
On je naglasio da je krajnje vrijeme za pokretanje Džaferovićeve odgovornosti, makar i po osnovu komandne odgovornosti, jer su pod ingerencijom policijskih struktura, kojima je tada i Džaferović pripadao, dovedeni mudžahedini koji su počinili stravične zločine nad srpskim stanovništvom.
Džaferovićeve izjave, kaže, treba sagledati u okolnostima presude Apelacionog vijeća Suda BiH i poništenja prvostepene presude bivšem komandantu Trećeg korpusa Sakibu Mahmuljinu kojom je osuđen je na deset godina za zločine nad Srbima u Vozući.
"Više nego je očito da je pravosudni sistem BiH pod političkom kontrolom SDA i otvoreno naklonjen ratnim zločincima iz reda bošnjačkog naroda", izjavio je Blagojević.
On je naveo da nema informaciju da li su nadležne institucije pokrenule pitanje odgvornosti bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića za ratne zločine nad Srbima s obzirom na postojeći obiman materijal i svjedočanja.