Tegeltija je pojasnio da je Ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara potpisalo Ugovor sa "Kovaksom" 18. septembra 2020. godine, te da je avans odmah uplaćen u skladu sa tim ugovorom.

"Uplatom preostalog dijela sredstava do punog iznosa u vrijednosti od 12.997.600 dolara, BiH je ostala ravnopravno uključena u svim nadolazećim aktivnostima 'Kovaks' mehanizma unutar kojeg je naručeno 1.232.000 doza vakcina", rekao je Tegeltija na sjednici Predstavničkog doma odgovarajući na interpelaciju grupe poslanika u vezi sa odgovorom Savjeta ministara na krizu izazvanu virusom korona.

On je rekao da je od ukupnog broja doza Federacija BiH (FBiH) naručila 800.000, Republika Srpska 400.000, a Brčko distrikt 32.000 doza. Srednja vrijednost doze vakcina iznosi 10.55 dolara.

"Broj naručenih doza je dovoljan za vakcinalnu pokrivenost 20 odsto stanovništva i isti se odnosi samo na prve narudžbe koje su nadležne zdravstvene institucije zatražile u skladu sa jasnim instrukcijama 'Kovaksa'", pojasnio je Tegeltija.

On je rekao da se svakim donošenjem odluke o ograničavanju kretanja ljudi tokom pandemije susretalo sa ogromnim problemom stranih državljana koji se nalaze u BiH, kao i velikog broja ljudi iz BiH koji su ostali u nekoj drugoj zemlji na skijalištima, aerodromima i slično.

"Od tada pa do otvaranja granica, za 1.210 ljudi moralo se na različite načine, posebnim odlukama, omogućiti odlazak iz BiH ili ulazak u BiH", naglasio je Tegeltija.

On je podsjetio da se najveći talas virusa korona pojavio prošle godine pred uskršnje i vaskršnje praznike, te da su i tada donesene teške i važne odluke, poput karantina na graničnim prelazima.

"To je bio pokušaj da se uspori ulazak onih koji imaju problem sa zdravljem, za šta je bilo potrebno angažovati Oružane snage BiH. Odluka o uvođenju karantina je bila donesena za 10 graničnih prelaza", rekao je Tegeltija i istakao da su tada bila angažovana 603 pripadnika Oružanih snaga BiH sa 64 motorna vozila.

On je rekao da je Savjet ministara, shvatajući ozbiljnost i cijenu pandemije za zdravstveni i realni sektor, donio odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje.

"Održali smo sastanak sa međunarodnim donatorima i tad je obećana pomoć BiH od 84.000.000 evra", rekao je Tegeltija i dodao da su definisani i principi raspodjele pomoći.

On je rekao da je pomoć dolazila po različitim osnovama, te da je teško procijeniti tačnu vrijednost.

"Sve što je došlo ustupljeno je entitetima. Ništa, osim malog broja maski i sredstava za dezinfekciju nije se zadržavalo u institucijama BiH", pojasnio je Tegeltija i podsjetio da se posljednja velika isporuka koja je stigla u BiH odnosi na 6,5 miliona maski iz Njemačke.

Tegeltija je rekao da je u tom prcesu bilo potrebno definisati i sistem oslobađanja od plaćanja carine na humanitarnu pomoći.

S obzirom na to da nije sve moglo da se dobije preko humanitarne pomoći, dodao je Tegeltija, postavilo se pitanje Zakona o javnim nabavkama i pokretanju inicijative da se ide u izmjene tog zakona.

On je rekao da je kroz razgovor sa direktorom Agencije za javne nabavke BiH utvrđeno da važeći Zakon ispunjava sve potrebne uslove za definisanje procesa javnih nabavki u slučaju vanrednih situacija.

Tegeltija je rekao da su mjere koje su kreirali entiteti i lokalne zajednice za pomoć privredi, zahtijevale velika finansijska sredstva.

"Savjetu ministara je na raspolaganju bila preraspodjela u Budžetu, međunarodna pomoć i dodatna finansiranja", rekao je Tegeltija i podsjetio da su izdvojena 42 miliona KM pomoći za saniranje posljedica pandemije.

On je pojasnio da je za 40 miliona KM, što je po današnjem kursu 24,8 miliona dolara, BiH mogla da kupi 2.509.000 doza vakcina, po cijeni po kojoj su vakcine plaćane putem mehanizma "Kovaks".

Tegeltija je rekao da je BiH preko mehanizma "Kovaks" obezbijedila 2.200.000 doza vakcina, te da je bilo neophodno obezbijediti podršku međunarodnih finansijskih institucija.

"Od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) obezbijeđeno je 330 milona evra, makrofinansijska pomoć EU iznosila je 250 miliona evra, od Evropske banke za obnovu i razvoj 56 miliona, Evropske komisije 73,5 milona evra i od tog iznosa nijedna marka nije završila u budžetu institucija BiH", naglasio je Tegeltija.

On je rekao da će u septembru ove godine biti dostupno, a od januara naredne godine operativno oko 300 miliona evra koje će BiH moći povući od MMF-a.

Navodeći da će u odgovoru na interpelaciju iznijeti samo činjenice šta i kada je urađeno i koliko je novca obezbijeđeno, predsjedavajući Savjeta ministara je rekao da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju 11. marta 2020. godine, te da je Savjet ministara prije zvaničnog proglašenja pandemije razmatrao informaciju o preduzetim mjerama u BiH za sprečavanje pojave i širenja bolesti izazvane virusom Kovid-19.

"Kada smo razmatrali materijal potvrđen je jedan slučaj zaraze u Banjaluci, a s ciljem bolje koordinacije 14. marta prošle godine održan je u Doboju sastanak predsjedavajućeg Savjeta ministara i predsjednika vlada eniteta, gradonačelnika Brčko distrikta i ljudi koji su zaduženi za zdravstveni sektor", podsjetio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, zdrvstveni sektor je u tom trenutku zatražio kontrolu ulaska u BiH i kontrolu širenja virusa u BiH jer u tom trenutku nije imala strategiju.

"Nakon sastanka 14. marta u Doboju, 15. marta je Savjet ministara na sjednici donio odluku o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u BiH", rekao je Tegeltija i podsjetio da je to bila prva odluka koju je Savjet ministara donio kada je riječ o pandemiji.

Na narednoj sjednici, dodao je Tegeltija, već je donesena odluka o proglašavanju stanja prirodne i druge nesreće na teritoriji BiH, kada su stvorene pretpostavke za donošenje potrebnih odluka svih kriznih štabova koji su formirani u entitetima, kantonima i lokalnim zajednicama.