"Stjepan Kosančić je nosio titulu vojvode bosanske države koja je bila titula Herceg od svetog Save, tako je Hercegovina dobila naziv", izjavio je Draško Stanivuković i time je uprostio nekoliko lekcija iz istorije, uz poneko dodato (ili zaboravljeno) slovo.
Ali, iako pokušava da se nametne kao prosvjetitelj, Stanivuković jako često griješi i pokazuje krhko znanje. Iz gotovo svake rečenice koju izgovori se vidi da se radi o relativno dobro pripremljenim i režiranim govorima, ali da se znanje nije "sleglo".
Tako je ovaj put, gostujući na Prvoj televiziji, hercega Stefana Kosaču prekrstio u Kosančić. Sve i da se pokuša izvući na to da na grbu piše Kosačić (Cosacichc), jasno se čuje slovo N.
Dodao je i to da nije mudro odreći se Bosne i Hercegovine, a nakon toga priča o vladaru po čijoj tituli je Hercegovina dobila ime, a koji je bio u ratu sa svima u okruženju, pa i bosanskim kraljem.
Lekcija iz istorije
Hercegovina je sadašnje ime dobila po velikom vojvodi Stefanu Vukčiću Kosači, koji je vladao tim područjem sredinom 15. vijeka.
Kosača se ženio tri puta i imao je šestero djece. Kći Katarinu udao je za svog najvećeg neprijatelja, bosanskog kralja Stjepana Tomaša Kotromanića.
Posljednja supruga bila je bavarska princeza Cecilija, a u korespodenciji s njemačkim vladarom Fridrikom III. iz 1448. oslovljava se kao Herzog (njem. vojvoda). Taj mu se izraz svidio, pa ga je nastavio koristiti.
1450. godine kruniše se u Mileševi i uzima titulu Herceg. Takođe menja ime iz Stjepan u Stefan što na grčkom znači krunisan. To je bio običaj svih srpskih vladara da dodaju imenu Stefan nakon krunisanja. To je značio konačan raskid sa kraljevinom Bosnom. Pošto je u svom posedu imao Mileševu i negovao kult i verski put Svetog Save, uzeo je za sebe titulu herceg od Svetog Save.
Osmanlije su prvi počeli tu regiju nazivati Hercegovina, po njenom tadašnjem vladaru hercegu Kosači.
Stefan Vukčić Kosača imao je mnogo protivnika. Zaratio je protiv Kotora i Dubrovnika, pa i sina Vladislava, te bosanskog kralja. Da bi ih porazio, sklopio je dogovor s osmanskim sultanom koji je u toj saradnji vidio odličnu priliku da oslabi bosansko i humsko plemstvo.
Zauzeo je južne dijelove Bosne, neke predjele današnje Srbije i Crne Gore te srednju Dalmaciju i mjesta između Dubrovnika i Kotora. Nakon osmanskih osvajanja, posjed hercegove zemlje dobio je ime Hercegovina, a izraz Humska zemlja u potpunosti se izgubio.
