Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, povodom pojedinih prijetnji hapšenjem Dodiku, pojasnio je status direktno izabranih funkcionera u BIH, shodno Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je osnov postojanja današnje BIH.
On objašnjava da je član Predsjedništva direktno izabrani predstavnik Republike Srpske na izborima. Prema tome, spada u kategoriju funkcionera izbranog narodnom voljom, kao suštinskim autoritetom vlasti, kako je to definisano dokumentom druge sjednice Konferencije o ljudskoj dimenziji Konferencije o bezbjednosti i saradnji u Evropi (KESS), Kopenhagen, 1990. godine.
Prema tome, u funkciji i ličnosti srpskog člana Predsjedništva BIH sadržana je narodna volja Repubilke Srpske, kao konačnog autoriteta vlasti u dijelu koji pripada Republici Srpskoj.
„Zaštita te narodne volje kao konačnog autoriteta vlasti, izražene na izborima, inkorporirana je u Dejtonski mirovni sporazum direktno, kroz njegov aneks 3. (sporazum o izborima) član 6 i dokument druge sjednice Konferencije o ljudskoj dimenziji Konferencije o bezbjednoati i saradnji u Europi (KESS), Kopenhagen, 1990. godine, a koji je direktno inkorporiran i naveden u tom aneksu sporazuma, decidno u aneksu 3. navodeći i citirajući čak i odredbe stavova 7 i 8 tog dokumenta.
Taj sporazum sa tim i takvim aneksom potpisale su strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu i njegovom aneksu 3. Prema tome, u konkretnom slučaju te su odredbe direktno inkorporirane u pravni sistem BiH i za njihovu implementaciju im nije potreban nikakav dodatni Zakon, pa ni Zakon o imunitetu“, piše Tegeltija.
Dejtonski sporazum je najviši akt u BIH i iznad je svakog Zakona, jasno je podvukao Tegeltija.
„Prema tome , imunitet i nepovredivost funkcije srpskog člana Predsjedništva BiH , kao izraza narodne volje iz Republike Srpske, koja je konačni autoritet vlasti, nije vezana za Zakon o imunitetu BIH , već direktno za aneks 3 (Sporazum o izborima) Dejtonskog sporazuma, i to član 6, te dokument druge sjednice Konferencije o ljudskoj dimenziji Konferencije o bezbjednoati i saradnji u Europi (KESS), Kopenhagen, 1990. godine (koja je sastavni dio aneksa 3) i“, navodi on.
Taj stav 7. koji je citiran u Dejtnoskom sporazumu (anekau3) glasi :
“(7) Kako bi osigurale da volja naroda bude temelj autoriteta vlasti, države sudionice će:
(7.9) – osigurati da se kandidati koji dobiju potreban broj glasova predviđen zakonom propisno uvedu u dužnost te da im se dopusti da tamo i ostanu sve do isteka mandata odnosno prestanka njihove službe, na drugi način reguliran zakonom, u skladu s demokratskim parlamentarnim i ustavnim postupkom. “
„Položaj člana Predsjedništva je fuknkcija direktno izabrana na izborima, izraz narodne volje Republike Srpske, kao konačnog autoriteta vlasti i shodno tome podliježe ovim odredbama Dejtonskog sporazuma, koje se direktno primjenjuju u BiH.
Nijedan Zakon u BiH ne može ograničiti niti eliminisati aneks 3 Dejtonskog Mirovnog sporazuma, niti mu oduzeti pravo primjene u BIH.
Zbog toga bi akcije usmjerene na hapšenje srpskog člana Predsjedništva zbog stavova koje iznosi u tom svojstvu, bile direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i to njegovog aneksa 3“, naveo je Tegeltija u tekstu za Banjaluka.net.