Đakovićeva je navela da je iz tog razloga pokrenuto niz inicijativa, od Foruma o ćirilici do potpisivanja Povelje o jedinstvenom kulturnom prostoru sa Srbijom koja obuhvata sve Srbe gdje god da žive.

Ona je istakla da su Srbi u svom dugom istorijskom trajanju ostavljali tragove materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa, te da se kulturni prostor ne može svesti u granice jednog političkog, odnosno državnog prostora.

Đakovićeva je podsjetila da je jedan korak u pravcu očuvanja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma i nedavno usvojen Zakon u Narodnoj skupštini Republike Srpske na Dan srpskog jedinstva 15. septembra, a Zakon o zaštiti srpskog jezika i ćirilice usvojen je i u Srbiji.

"Važno je istaći da ovaj zakon štiti ćirilicu kao temelj nacionalnog i kulturnog identiteta srpskog naroda i tretira je kao naše nematerijalno kulturno nasljeđe", rekla je Đakovićeva na okruglom stolu o statusu srpskog jezika i pisma.

Ona je podsjetila da su klubovi Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda pokrenuli postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa na ovaj zakon.

"Međutim, ono što možemo da odgovorno tvrdimo kao obrađivač zakona, Ministarstvo prosvjete i kulture i Vlada kao predlagač, jeste da je zakon u potpunosti usklađen sa Ustavom Republike Srpske, te u skladu sa dejtonskom nadležnošću Srpske kada je u pitanju kultura. To je u nadležnosti entiteta i Republika Srpska ima obavezu i pravo da štiti svoje nematerijalno kulturno nasljeđe", istakla je Đakovićeva.

Prema njenim riječima, zakon je u potpunosti usklađen sa Međunarodnom konvencijom o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Osim Đakovićeve, na okruglom stolu su govorili profesori Filozofskog fakulteta na Palama Miloš Kovačević, Milanka Babić i Saša Knežević.

Kovačević je napomenuo da je Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma dobar početak koji može da bude lako ugašen ukoliko ne bude podržan novim mjerama.

"Sada su stvoreni temelji da se status srpskog jezika i ćirilice popravi na osnovu zakona. Kada god ne znate šta vam je značajno, vidite šta vaši neprijatelji misle da njima nije dobro. Odnosno ako oni kažu da nije dobro da je donesen zakon o zaštiti ćirilice i srpskog jezika, onda budite sigurni da je zakon dobar za Srbe, a za njih je potpuno irelevantan. Zakon o ćirilici se ne tiče nikoga osim Srba - ni Hrvata, ni Bošnjaka, niti bilo koga drugog", istakao je Kovačević.

On smatra da je potrebno vratiti dignitet srpskog jezika i srpskog pisma svugdje, od medija pa nadalje.

"Ovaj zakon bi trebalo da bude podloga proširenju, odnosno mogućnosti uvođenja obaveznih lektorata svugdje gdje je to potrebno, te obavezne upotrebe srpskog jezika na svim fakultetima. Sramota je da imate danas više od 40 odsto doktora nauka u Republici Srpskoj koji su elementarno nepismeni. Oni su se posljednji put sa srpskim jezikom susretali u osnovnoj školi u pravom smislu i garantujem da ne bi prošli testove koje naši učenici treba da polože za upis u srednju školu", smatra Kovačević.

Ukoliko na svim fakultetima nema srpskog jezika i veze srpskog jezika sa ćirilicom, onda je sve priča u prazno, ističe Kovačević, te dodaje da je potrebno u praksi da se pokaže da je srpski jezik zapravo svugdje tamo gdje su Srbi i gdje je potrebno da budu pismeni.

"Država mora na osnovu ovog zakona, kao zamajca, omogućiti da se vrati u život srpski jezik i ćirilica. Bez toga nema spasa ni srpskom jeziku, ni ćirilici ni srpskom narodu, posebno u BiH", zaključio je Kovačević.

Babićeva je istakla da je potrebno raditi na razvijanju svijesti o očuvanju srpskog jezika i kroz obrazovni sistem, kulturu, te da je potrebna jača promocija ćirilice.

"Ukoliko ne djelujete na svijest ljudi, ako ih ne podsjećate na to i ne usađujete te vrijednosti koje smatrate nacionalnim, teško da će se sačuvati nacionalni identitet ljudi koje ovdje žive. Nije lako biti Srbin u BiH, lakše je biti Srbin u Banjaluci nego u Sarajevu. Na graničnim prostorima mi se borimo sa uticajima drugih normi koje se jako agresivne u smislu da preovladaju u govoru BiH, posebno bošnjačka norma", istakla je Babićeva.

Babićeva dodaje da je jedna od suštinskih bošnjačkih političkih tendencija da se BiH zaokruži na tom bosanskom identitetu.

"Oni nas smatraju manje-više `bosancima pravoslavcima`. Bošnjačka lingvistika nastoji dokazati da smo svi govornici `bosanskog jezika`", istakla je Babićeva.

Ona je napomenula da je funkcija pisma ugrožena, te da je odnos latinica-ćirilica u javnoj upotrebi u Republici Srpskoj 70 odsto u korist latinice.

Okrugli sto su organizovali Matična biblioteka Istočno Sarajevo i Katedra za srbistiku Filozofskog fakulteta na Palama.