Naime, ukazom predsjednice Srpske objavljenim u "Službenom glasniku RS" navodi se da je ovaj zakon usvojila Narodna skupština Republike Srpske na posebnoj sjednici 20. oktobra, kojim se propisuje osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske.

Takođe stoji da je ranije Vijeće naroda Republike Srpske obavijestilo Narodnu skupštinu Republike Srpske da ovaj zakon spada u pitanje povrede interesa bošnjačkog naroda, zbog čega je ovaj zakon potom dostavljen Vijeću za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske, koji je donio odluku da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske.

Kako se ukazom dalje navodi, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, čije će sjedište biti u Banjaluci, biće ovlašteni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u Republici Srpskoj.

Agencija će se finansirati iz budžeta Republike Srpske, a direktora i zamjenika direktora imenuje Vlada Srpske, uz prethodno sproveden postupak javne konkurencije.

Mandat direktora i zamjenika direktora biće četiri godine, a dužnosti ih razrješuje Vlada Republike Srpske.

Kako je navedeno, Agencija će imati i stručni savjet kao i pet komisija.

"Agencija u svom sastavu ima kontrolnu laboratoriju i glavnu kancelariju za farmakocigilansu", navodi se u ukazu pedsjednice.

Podsjećamo da je usvajanje ovog zakona uslijedilo nakon afere sa kiseonikom, kada je dovedeno u pitanje da li se u bolnicama u Srpskoj koristi mehanički ili medicinski kiseonik.

Tada je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH posjetom kompaniji "TGT Tehnogas" utvrdila da se ova kompanija bavi prometom i proizvodnjom medicinskog kiseonika za prostor Republike Srpske, za šta nisu imali dozvole.

Kao jedan od razloga usvajanja novog Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kako su tada naveli predstavnici Srpske, jeste i vraćanje otetih nadležnosti.

O tome je ranije govorio i Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koji je tada kazao da bi osnivanjem republičke Agencije za lijekove i medicinska sredstva, ova agencija postala dio rješenja, a ne dio problema.

"Bila bi to naša agencija sa kojom bismo imali komunikaciju, sa kojom bi trebalo da rješavamo probleme u vanrednoj situaciji, da sjednemo i da se dogovorimo, da nađemo neka prelazna rješenja i da agencija bude dio rješenja, a ne dio problema", rekao je Šeranić.