Sjednici nisu prisustvovali poslanici stranaka iz Republike Srpske.

Šmit je mišljenja da u parlamentu treba razgovarati i dijeliti dobra iskustva demokratije, ali da žali što na današnjoj sjednici nisu pristutni svi politički predstavnici iz cijele BiH, budući da joj ne prisustvuju i poslanici iz Republike Srpske.

Nije propustio priliku da podrži sporni "Inckov zakon" o kažnjavanju negiranja genocida već je rekao kako "namjerava da inicira da se taj zakon vrati i razmatra na parlamentu".

On je naveo da to treba da se odnosi i na zakon o državnoj svojini, presudama Ustavnog suda BiH i drugim spornim pitanjim, ali da za sve treba i razgovor sa srpskom stranom, koju je pozvao da se vrati u dijalog na nivou BiH.

Šmit je dodao da međunarodna zajednica razmatra sve moguće opcije za rješenje krize u BiH, a da on, iako ima bonska ovlašćenja, još ne razmišlja o tome.

Smatra da Agencija za lijekove BiH ne bi trebalo da bude kamen spoticanja, nego da joj se obezbijedi osnovna funkcija - zaštita zdravlja građana.

On ne smatra cjelishodnim namjere iz Republike Srpske koje idu ka ukidanju više agencija i institucija na nivou BiH, poput Sipe, OBE, UIO, VSTS-a itd, mada priznaje da "Dejton nije savršen i zato bi nova rješenja mogla biti dobrodošla".

Podržao je dejtonsku strukturu BiH, koju čine tri konstitutivna naroda i dva ravnopravna entiteta, uz puno poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, a za svaki pokušaj da se unište dostignuća u proteklih 28 godina rekao je da nije dobrodošao niti je prihvatljiv.

Fokus u BiH, kaže, moraju biti ekonomija i evropske integracije, te ističe da nije dobra vijest to što još nije usvojen budžet BiH za ovu godinu.

Iinstitucije EU pozvao je da se aktivnije uključe u reformske procese u BiH, ali isto tako i mlade iz BiH da ostanu i doprinesu njenom razvoju.