Legitimitet Ustavnog suda BiH je narušen zbog tendencije da odluke donosi na osnovu politike, a ne zakona, često uz neprimjereno uplitanje sa strane, navodi se u najnovijem Izvještaju koji je Vlada Reoublike Srpske uputila Savjetu bezbjednosti UN.
Legitimitet ovog suda narušen je i zbog činjenice da je pod kontrolom trojice stranih sudija koji su imenovani u okviru onoga što je trebalo da bude poratna prelazna mjera u trajanju od samo pet godina, te zbog neuspjeha sudijske većine da zaštiti Ustav BiH.
U 29. Izvještaju Vlade naglašava se da je Ustavni sud BiH zaglibljen u krizi legitimiteta, što se ogleda u tome da javni organi u cijeloj BiH redovno ne poštuju njegove odluke.
"Iako su se institucije Republike Srpske nepravedno našle pod najtežim međunarodnim kritikama zbog nesprovođenja nekih odluka Ustavnog suda, mnogo je češće slučaj da se institucije u drugom entitetu BiH, Federaciji BiH, oglušuju o odluke suda", navodi se u petom poglavlju Izvještaja.
Iz Vlade Srpske napominju da je BiH jedina suverena zemlja na svijetu u bizarnoj i ponižavajućoj situaciji da ima strance u svom ustavnom sudu, strance koji ne žive u zemlji, ne govore lokalne jezike i nisu školovani u pravnom sistemu zemlje.
U Izvještaju se navodi da bivši članovi OHR-a i penzionisane strane sudije otvoreno priznaju ono što je dugo bilo očigledno, ali o čemu se nije govorilo, da OHR ima nezvanične kontakte sa stranim sudijama i da se namjerno miješa u sudski proces da bi uticao na ishod.
"U stvari, ova praksa je uobičajena u tolikoj mjeri da je jedan bivši sudija Ustavnog suda priznao da postoji `prećutan dogovor između Suda i visokog predstavnika da Sud . . . uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona . . .` Kao što je detaljnije objašnjeno u nastavku, ova korupcija sudskog procesa koju vrše strane sudije u dosluhu sa OHR-om rezultirala je brojnim izvrnutim sudskim mišljenjima za koja naučna javnost zna da nisu vrijedna ni legitimiteta niti poštovanja", konstatuje se u Izvještaju.
U dokumentu se naglašava da bi ovo sramno kršenje najosnovnijih principa sudijske etike diskvalifikovalo sudije u svakoj dobro vođenoj politici, ali da u BiH međunarodna zajednica podržava takvo ponašanje i, pritom, cinično zahtijeva da se poštuju apsurdne odluke donesene u korumpiranom sudskom procesu.
"Nažalost, čini se da OHR i određene strane sile ne žele pravi, legitiman Ustavni sud u BiH, već takav kojim mogu uticati na unutrašnje stvari BiH... Strane sudije nemaju posebna znanja o Ustavu BiH, domaćem pravnom poretku i društveno-istorijskom kontekstu u kojem djeluju. Možda ovo neshvatanje i nepoštovanje BiH i njenog ustavnog poretka može da objasni zašto pouzdano glasaju u savezništvu sa bošnjačkim sudijama u prilog daljoj centralizaciji BiH, čak i kada je Ustav jasno zabranjuje", ocjenjuje se u Izvještaju.
Iz Vlade Srpske dodaju da se među 14 "ključnih prioriteta" koje EU navodi u svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo nalazi i "reforma Ustavnog suda, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudija".
"EU je u pravu. Krajnje je vrijeme da se konačno stavi tačka na ulogu stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. S tim ciljem, Narodna skupština Republike Srpske je 26. aprila ove godine pozvala poslanike Parlamentarne skupštine iz Republike Srpske da predlože zakon kojim bi se definisao sastav Ustavnog suda bez stranih sudija", ističe se u Izvještaju.
U dokumentu se dodaje da je legitimitet Ustavnog suda BiH dodatno narušen navikom sudske većine da izbjegava obavezu da poštuje Ustav BiH izlazeći iz okvira svoje ustavne nadležnosti i donosi odluke zasnovane na politici, a ne na zakonu.
"Sudska većina sastavljena od trojice stranih sudija i dvojice bošnjačkih ignoriše diktat Ustava, te podržava neustavnu centralizaciju BiH koju sprovodi visoki predstavnik i slabljenje ustavom zagarantovane zaštite konstitutivnih naroda u BiH, čime pokazuje potčinjenost visokom predstavniku i animozitet prema pravima entiteta koja imaju po osnovu Ustava BiH", konstatuje se u Izvještaju.
Ustavni sud BiH, dodaje se, često se ruga vladavini prava, ignoriše jasne ustavne obaveze i povinuje se nezakonitom oktroisanju zakona odlukama visokog predstavnika, što je sasvim jasno suprotno uslovima utvrđenim za demokratsko donošenje zakona kako je predviđeno Ustavom BiH.
"Većina sudija Ustavnog suda BiH takođe koristi u ustavu neutemeljene postupke koje pokreću bošnjački zvaničnici s ciljem daljeg sužavanja autonomije koja je Republici Srpskoj data Dejtonskim sporazumom. Primjer bezakonja Ustavnog suda je njegova odluka o zabrani Dana Republike Srpske, praznika kojim se obilježava dan osnivanja Republike Srpske 9. januara 1992. godine, oko dva mjeseca prije početka građanskog rata u BiH", podsjeća se u Izvještaju.
Iz Vlade Srpske napominju da 2019. godine većina sastavljena od pet sudija u odnosu na četiri sudije Ustavnog suda BiH apsurdno utvrđuje da je Dan Republike Srpske na neki način suprotan Ustavu BiH, te da su četvorica od šest državljana BiH u sudu glasali za Zakon o Danu Republike Srpske, ali su glasovi trojice stranih sudija, kao i obično, bili na strani glasova dvojice bošnjačkih sudija.
"Sudijska većina je nerealno utvrdila da Dan Republike Srpske na neki način krši odredbe Ustava BiH kojima se zabranjuje diskriminacija i konvencije o ljudskim pravima. U stvarnosti, nema nikakve diskriminacije u proslavi rođendana Republike Srpske, entiteta priznatog Ustavom BiH. Zakonom o Danu Republike Srpske ni na koji način se ne ocrnjuje nijedna etnička grupa ili drugi politički subjekat, niti se druge grupe i subjekti sprečavaju da odrede svoj dan obilježavanja", naglašava se u Izvještaju.
U dokumentu Vlade Srpske konstatuje se da u istoriji Evrope, jedini praznik koji je neki sud ikada zabranio navodeći zabranu diskriminacije je Dan Republike Srpske, te da ideja većine sudija Ustavnog suda BiH da su praznici kojima se obilježavaju dani od posebnog značaja za određenu vjersku ili etničku grupu diskriminatorski nema nikakvo uporište u evropskom i međunarodnom pravu.
"Prema apsurdnom obrazloženju sudske većine, nijedna evropska država ne bi mogla da proglasi Božić državnim praznikom. Štaviše, muslimanski praznici, koji su trenutno državni praznici u kantonima sa bošnjačkom većinom u BiH, ne bi mogli biti priznati, jer bi takvi praznici na neki način `diskriminisali` nemuslimane. Činjenica da većina sudija Ustavnog suda BiH nikada ne bi ni razmatrala osporavanje ovakvih praznika pokazuje da je odluka o Danu Republike Srpske bila čisto politički napad na Srpsku", navodi se u Izvještaju.
Iz Vlade Srpske naglašavaju da je potpuno neosnovana i nezakonita odluka Ustavnog suda BiH protiv Dana Republike Srpske bila atak na ustavni poredak BiH, te da niko, pa ni Ustavni sud, nije iznad Ustava.
"Institucije Republike Srpske jednostavno ne mogu da sarađuju sa sudijskom većinom u Ustavnom sudu BiH u kojoj dominiraju stranci kada flagrantno prekoračuje ustavne granice svojih ovlašćenja, nastoji da nametne apsurdne i proizvoljne odluke i ide korak po korak ka gašenju Republike Srpske", poručuje se u Izvještaju.
U dokumentu se dodaje da odluka Ustavnog suda o zabrani Dana Republike Srpske nije jedini put da je Sud protivpravno pokušao da Republiku Srpsku oslabi, te podsjeća da je Sud stavio van zakona zastavu, himnu i grb Srpske, a takođe, pokušava da Republiku Srpsku liši javnog zemljišta koje joj pripada.
"Navedene odluke Ustavnog suda BiH, kao i odluka o privremenoj mjeri kojom se privremeno stavlja van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj predstavljaju pokušaj revizije Dejtonskog sporazuma i rušenja Ustava BiH, čime se destabilizuju budućnost i prosperitet zemlje. Kao što je već rečeno, BiH može biti uspješna samo ako se poštuje Ustav BiH kako je izvorno usaglašen u Dejtonu", zaključuje se u 29. Izvještaju Vlade Srpske.
