Kovačević je podsjetio na riječi predsjednika Srpske Milorada Dodika da za srpski narod nema slobode ni života, osim u svojoj državi.

- Zato je bitno da čuvamo našu Republiku Srpsku, jer je očigledno da su od turske okupacije, preko austro-ugarske okupacije, Prvog i Drugog svjetskog rata do raspada Јugoslavije uvijek svi kidisali na to da ubiju Srbe i da Srbi nestanu sa ovih prostora - rekao je Kovačević novinarima, nakon polaganja vijenca na Spomenik žrtvama dobojskog kazamata kod željezničke stanice.

On je napomenuo da je jedini period kada su Srbi živjeli u slobodi onda kada si živjeli u svojim državama.

Kovačević smatra da nastojanja da Srbi nestanu sa ovih prostora nisu završena, te da na to ukazuju i dešavanja na Kosovu i Metohiji, ali i u Republici Srpskoj.

- Zato je bitno da budemo jedinstveni i da se, sjećajući se svih svojih žrtava koje su pale za slobodu, borimo za Republiku Srpsku, za slobodan život njenih građana, bez obzira kako se oni zvali i kojoj vjeri pripadali - rekao je Kovačević.

Izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić naveo je da je u Doboju u Prvom svjetskom ratu ubijeno i umrlo 12.000 nedužno stradalih Srba, od čega više od 2.000 djece, samo zato što su bili Srbi.

- Tokom istorije uvijek je stradao srpski narod. I danas se vodi rat, samo ne oružjem, i uvijek je protiv Srba, da nas je što manje. Zato je poruka da se ujedinimo i da stvaramo uslove da se bolje i ljepše živi, da omladinu obrazujemo, školujemo i da im omogućimo da ostanu ovde, jer nigdje bolje i ljepše im ne može biti nego tamo gdje su rođeni - rekao je Tomić.

On je rekao da Srbi mogu da se slažu ili ne kada je riječ o političkim pitanjima, ali da treba da budu jedinstveni kada je u pitanju Republika Srpska.

- Imamo svoju Vladu, Narodnu skupštinu, Policiju i time smo stvorili uslove države u kojoj mežemo normalno, lijepo i civilizovano da živimo. Stoga, treba da se složimo ujedinimo i stvorimo uslove za ostanak mladih - rekao je Tomić.

Zamjenik gradonačelnika Doboja Slavko Kovačević rekao je da je neophodno obilježavati i pamtiti mjesta stradanja Srba, kojih je na prostorima bivše Јugoslavije mnogo.

- Sve događaje i stratišta treba redovno da obilazimo i poklanjamo se stradalim žrtvama, ali i da na taj način podsjećamo i opominjemo buduće generacije kako nam se ne bi ponovilo - rekao je Kovačević.

Kroz ovaj autrougarski logor, prvi koncentracioni logor u modernoj Evropi 20. vijeka, prošao je 45.791 Srbin, pretežno deportovan sa područja zapadne Srbije, kao i Sarajeva, Sokoca, Rogatice, Goražda, Bileće i Trebinja.

Među logorašima su bila 16.673 muškarca i 16.996 žena i djece iz BiH, te 12.122 srpska vojnika i jedan broj starijih ljudi, žena i djece iz Srbije i Crne Gore, od kojih je oko 12.000 stradalo.