Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević smatra da je svrha posljednjih poruka iz vrha NATO-a da će pojačati političku i praktičnu podršku BiH - dodatni politički pritisak na Republiku Srpsku i na srpske interese.
Kovačević je istakao da te poruke idu u svrhu pritiska i na politiku srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji ne pristaje da bude bilo čija marioneta.
"Ovde ne postoji nikakva prijetnja, osim eventualno prijetnje da neko dovozi vojnike u BiH i tako stvara neugodnu situaciju. Ne postoji nikakva prijetnja, niti unutrašnja niti vanjska, i jedino što je potrebno jeste da NATO traži od svih partnera u BiH da se ponašaju u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH", rekao je Kovačević za "Večernje novosti".
On je napomenuo i da je etiketiranje političara da su ruski igrači - već viđeno.
"Međutim, Dodik je i ranije govorio da mu je (predsjednik Rusije Vladimir) Putin jasno rekao da Rusija podržava dejtonsku BiH sa tri ravnopravna konstitutivna naroda i dva ravnopravna entiteta. I to je potpuno jasno. Očekujemo od drugih, uključujući i NATO, da ovo poštuju", istakao je Kovačević.
Profesor geopolitike Srđan Perišić smatra da se ne smije zaboraviti kako je na posljednjem Samitu NATO-a u Madridu bio prisutan i Sifet Podžić, ministar odbrane u Savetu ministara, i to kao jedini ministar odbrane zemalja izvan NATO-a.
"NATO je u desetogodišnjem planu označio BiH kao prostor gdje bi oni navodno trebalo da se suprotstave ruskom i kineskom uticaju. Na ovo sve došle su izjave Podžića da će se BiH ubrzano kretati prema NATO-u", rekao je Perišić.
On je rekao da poruke NATO-a kako će politički i praktično pomoći partnerima u BiH podrazumijevaju i djelovanje visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, a kojeg Republika Srpska ne priznaje.
"Političari Srpske vežu Šmita za Njemačku, a Šmit je američki i NATO igrač. Nametanje zakona od Šmita nije slučajno. Ukoliko NATO procijeni da treba ubrzati kretanje BiH prema Alijansi, tu mogu iskoristiti Šmita kako bi, na primjer, kroz nametanja izbornih pravila od strane OHR, pokušali da isključe Dodika iz izbornog procesa koji nam slijedi u oktobru", smatra Perišić.
Perišić je ukazao da poruke iz NATO-a treba gledati i u svjetlu podrške Bakiru Izetbegoviću i političkom Sarajevu i njihovoj želji da uđu u taj blok po svaku cijenu.
"NATO baza je i dalje u Butmiru kod Sarajeva, a najglasniji za put BiH prema NATO-u su Bošnjaci. Republika Srpska i Dodikova politika su prepreka zahtjevu Bošnjaka, koji ne žele nikakve razgovore sa Republikom Srpskom na ovu temu, već provociraju NATO da djeluje", rekao je Perišić.
Profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja smatra da Republika Srpska treba da ostane na svojim stavovima u vezi sa Rusijom i da se drži dalje od NATO-a, ali je činjenica da će Bošnjaci raditi na tome da BiH postane članica Alijanse.
"Generalno, Srpska ima sve poluge koje znače da se bez njene saglasnosti ne može odlučiti o statusu BiH u NATO-u. Opet, NATO nastavlja da koristi sva moguća sredstva da se proširi za novog člana i tu ne bira sredstva, pa i političko delovanje", upozorio je Šolaja.
On je dodao da su sticajem okolnosti kadrovi SDA na čelu sektora bezbjednosti, odbrane i spoljne politike.
"Tako da oni mogu da obećavaju NATO-u šta hoće, ali to nema uporište u zajedničkim institucijama BiH, gdje godinama ne postoji konsenzus o NATO-u", napomenuo je Šolaja.