Golićeva je istakla da su klimatske promjene globalno pitanje, te da BiH ima takav geografski položaj da snosi posljedice klimatskih projena, s obzirom na to da njena industrija nije mogla biti veliki zagađivač kao što su visokotehnološki razvijene zemlje.

Ona je dodala da je gasifikacija odgovor na mnoga pitanja o zagađenju i porastu temperature, te da Srpska ima vodne resurse za izgrdnju hidroenergetskih potencijala, da intenzivno radi na izgradnji vjetroparkova i solarnih kolektorh da bi iz obnovljivih izvora crpila energiju.

Golićeva, koja u Bonu učestvuje na ministarskom dijelu UN konferencije o klimatskim promjenama kao kontakt osoba za sprovođenje Okvirne konvencije UN klimatske promjene za BiH, kaže da učesnici konferencije imaju slične ili iste probleme kao i BiH - korištenje fosilnih goriva u industriji i domaćinstvima, kao i prekomjerno korištenje automobila čiji izduvni gasovi, između ostalog, dovode do globalnog zagrijavanja i zagađenja vazduha.

"Zahvaljujući našem aktivizmu i usvajanju dokumenata koje od nas konvencija traži, obratili smo se Zelenom klimatskom fondu i BiH je dobila 17,3 miliona dolara za energetsku efikasnost koja je vrlo bitna u smanjenju emisija štetnih gasova i manjem korištenju energije u zimskom i ljetnom periodu", rekla je Golićeva za Televiziju srpske dijaspore.

Ona je dodala da je BiH aplicirala i za projekat koji se odnosi na adaptaciju na klimatske promjene u oblasti poljoprivrede, za šta bi BiH do kraja godine mogla dobiti 14,4 miliona dolara.

Golićeva je istakla da termoenergetske objete nastoje rekonstruisati na način da manje zagađuju, te podsjetila na veliki remont u Termoelektrani Ugljevik koja je ugradila veliko postrojenje za odsumporavanje.

"To je jedini termoenergetski objekat u BiH koji se prilagodio uslovima koje EU traži. Termoelektrana Gacko treba da se radi generalni remont", rekla je Golićeva.

Ona je navela da postoje lokalne zajednice u kojima zagađenje prelazi dozvoljene granice, ali da se u Srpskoj stalo sa povećanjem zagađenja iz postrojenja koja su najveći zagađivači.

Golićeva je napomenula da se radi i na energetskoj efikasnosti koja podrazumjeva termičku izolaciju objekata, promjena krovišta, mašinske faze grijanja uz obavezu da see pređe sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

"Od njemačke Vlade su Republika Srpska i FBiH dobile po 10 miliona evra na ime energetske efikasnosti, a zahtjev je bio da se isključivo upotrebi u obrazovnim ustanovama. Kraljevina Švedska nam je donirala izradu sveobuhvatne strategije zaštite životne sredine i dali su BiH dva miliona evra za izradu starteških dokumenata u entiteima. Bez takvog dokumenta ne možemo otvoriti vrata mnogih fondova", naglasila je Golićeva.

Ona je navela i da je BiH od Globalnog fonda za zaštitu životne sredine obezbijedila 3,6 miliona KM bespovratnih sredstava za jačanje prirodnih resursa – nacionalnih parkova i zaštićenih područja.

Osvrnuvši se na problem Trgovske gore, gdje Hrvatska planira da napravi odlagalište radioaktivnog otpada, Golićeva je rekla da ovaj problem treba podići na međunarodni nivo i da kao resorni ministar o ovom upoznaje svakog ambasadora sa kojim razgovara.

"Vlasti Hrvatske se ne ponašaju korektno, ni dobrosusjedski, samim tim što na tom lokalitetu u 13 opština živi više od 250.000 stanovništva. Da li mislite da će od tog stanovništva, koje se uglavnom bavi poljoprivredom, organskom proizvodnjom, pčelarstvom, neko kupovati proizvode jer odmah preko rijeke Une treba da se pravi skladište međunarodnog otpada?", upitala je Golićeva.

Ona je dodala da je Srpska u budžetu izdvojila milion KM za troškove ekspertskog pravnog tima, te da će pravnom borbom nastojati da riješi ovaj problem.

Golićeva je u Bonu, na marginama Konferencije, imala niz sastanaka sa predstavnicima fondova koji finansiraju projekte u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena.

Konferencija predstavlja pripremni sastanak za 27. međunarodnu konferenciju o klimatskim promjenama koja će biti održana u novembru 2022. godine u Egiptu.