Umjesto da čisti svoje dvorište, Trivićeva uporno lopticu prebacuje na drugu stranu, svakim danom sve više, kako se bliže opšti izbori.

Kao što je prije nekoliko dana izmislila da joj se bankari obraćaju zbog prekovremenog rada, sada je u svoje zavrzlame uplela i pedagoge.

“U posljednje vrijeme sve češće mi dolaze mladi kadrovi raznih pedagoških profila, koji od mene traže zaštitu i zalaganje za njihova zakonom i ustavom zagarantovana prava. Njihovo pravo na rad je ugroženo od strane direktora škola, koji su kadrovi stranaka na vlasti, kao i konkursnih komisija koje boduju kandidate onako kako to direktor škole naloži. Oni tvrde da se i prije raspisivanja konkursa u pojedinim školama već zna ko će biti prvi na listi – rekla je Trivićeva.

Međutim, stvarnost ju je brzo demantovala, odnosno revizori.

Naime, revizori su oktrili da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, na čijem je čelu pomenuti Zolak (PDP) zapošljavala na određeno vrijeme bez prethodno objavljenog javnog konkursa i angažovala radnike po osnovu ugovora o djelu za poslove koji se već nalaze u opisu poslova radnih mjesta u Agenciji.

Revizori su u izvještaju o obavljenoj reviziji za 2021. godinu dali ukupno šest preporuka rukovodstvu ove agencije.

Sve preporuke su date zbog utvrđenih neusklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima.

Od ukupnog broja datih preporuka, tri preporuke se odnose na nedostatke i slabosti identifikovane i u prethodnim izvještajima, odnosno, kako navode revizori, nije bilo značajnijih promjena u cilju njihovog otklanjanja. Riječ je o zapošljavanju i statusu angažovanih osoba, te o javnim nabavkama.

Kancelarija je Agenciji skrenula pažnju na to da nije donesen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa važećim odlukama Savjeta ministara BiH.

Pažnju su skrenuli i na to da je Agencija i u 2021. godini nastavila da angažuje osobe na određeno vrijeme bez provođenja konkursa, što nije u skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH.

Smatramo da zapošljavanje putem ugovora o radu na određeno vrijeme bez provedene konkursne procedure predstavlja netransparentan način zapošljavanja. Angažovanje osoba na određeno vrijeme na navedeni način Agencija obrazlaže potrebom posla, te ograničenjima u zapošljavanju koje je nametnuo Savjet ministara BiH", navodi se u izvještaju revizora.

Putem ugovora o djelu, u Agenciji su na dan 31. decembar 2021. godine bile angažovane ukupno tri osobe. Revizori upozoravaju da su poslovi, za čije obavljanje su angažovane osobe na osnovu ugovora o djelu, sistematizovani i redovni poslovi iz nadležnosti Agencije.

"Agencija obrazlaže ovakav način angažovanja lica potrebom posla iz nadležnosti Agencije, kao i neodobrenog dodatnog zapošljavanja od strane nadležnih institucija kao što je već navedeno", navode revizori.

Ističu da su postupcima revizije konstatovali da određeni broj osoba, pored poslova radnog mjesta na koja su raspoređeni rješenjem o rasporedu, po nalogu direktora obavlja i druge poslove (npr. referent specijalista za informatičke poslove obavlja poslove materijalnog knjigovodstva, tehnički sekretar direktora obavlja poslove u vezi javnih nabavki, pravne poslove i slično), dijelom zbog ograničenog zapošljavanja od strane Savjeta ministara BiH, a dijelom zbog nedostataka važećeg Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji kojim određeni poslovi nisu sistematizovani na adekvatan način, a neophodni su za funkcionisanje Agencije.

Revizori upozoravaju da i pored više urgencija za davanje mišljenja, koje je Agencija za lijekove upućivala Ministarstvu finansija i trezora BiH i Savjetu ministara BiH o važnosti donošenja Odluke o listi esencijalnih lijekova u BiH, ona još uvijek nije donesena.

U toku je procedura davanja mišljenja nadležnih institucija na Prijedlog liste esencijalnih lijekova koje je Agencija sačinila krajem 2021. godine.

"Usvajanje liste esencijalnih lijekova, pored zakonske obaveze, ima i veliku važnost za cjelokupan zdravstveni i socijalni sistem u BiH. Posljedica neusvajanja navedenog akta je nejednaka dostupnost građanima BiH minimuma lijekova koji se propisuju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i minimum lijekova u bolničko zdravstvenoj zaštiti", navodi se u izvještaju revizora.